Fleksitarijanstvo je kovanica dvije riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Pojednostavljeno, radi se o osobama koje uglavnom jedu hranu biljnog porijekla, no povremeno i prigodno jedu i meso. Termin je nastao prije više od deset godina, a prije tri godine objavljena je i knjiga pod nazivom "Fleksitarijanska dijeta: pretežito vegetarijanski način gubitka suvišnih kilograma, poboljšanja zdravlja, prevencije bolesti i produljenja života", koju je objavila dijetetičarka Dawn Jackson Blatner. Autorica tvrdi da se nije nužno u potpunosti odreći mesa kako bi uživali u zdravstvenim blagodatima vegetarijanstva. 

Meso - iznimka, a ne pravilo

Definicija fleksitarijanstva je dospjela i u Wikipediju: pretežno vegetarijanska prehrana uz povremene iznimke zbog socijalnih ili kulturnih razloga ili zadovoljavanja nutritivnih potreba. Dakle, odabir hrane je fleksibilan pa si fleksitarijanac npr. kod kuće sprema vegetarijanske obroke, ali nema ništa protiv mesa kad je u gostima ili ako jede izvan vlastitog doma. U New Yorku već postoji restoran koji nudi fleksitarijanska jela, a izdane su i prve fleksitarijanske kuharice.

Prema nekim istraživanjima, fleksitarijanci teže 15 posto manje od svejeda, imaju nižu stopu bolesti srca, dijabetesa i karcinoma, te prosječno žive 3,5 godina duže. Kao i vegetarijanci, i fleksitarijanci moraju znati puno o prehrani, kombiniranju namirnica i planiranju dnevnih obroka. Također, trebaju u svoj jelovnik uvesti brojne „nove“ namirnice poput mahunarki, tofua, seitana, orašastih plodova, sjemenki, klica te cjelovitih žitarica. 

Fleksi - dijeta

Fleksitarijanstvo može poslužiti i kao dijeta za mršavljenje. Kada je riječ o fleksitarijanskoj redukcijskoj dijeti, preporučeni dnevni kalorijski unos kreće se oko 1500 kcal što omogućuje postupno i zdravo mršavljenje uz dugoročno usvajanje takvog načina prehrane. Dijeta je podijeljena u tri glavna obroka i dva međuobroka. Doručak ima 300 kcal, ručak 400 kcal, večera 500 kcal, a tu su još i dva međuobroka po 150 kcal. Po želji, dijeta se može smanjiti na 1200 kcal ako se eliminiraju međuobroci ili povećati na 1800 kcal ako se udvostruči energetska vrijednost doručka. Prosječna dnevna količina proteina koji se uzimaju ovakvim načinom prehrane iznosi 50 g što je nešto niže od uobičajene prehrane. 

Na fleksitarijanskoj dijeti možeš birati između sljedeće tri fleksitarijanske razine: početnik, napredni ili ekspert. Početnici obično imaju dva bezmesna dana u tjednu i ograničavaju unos mesa na 750 grama tjedno. Napredni fleksitarijanci imaju tri do četiri bezmesna dana u tjednu, a tjedni unos mesa ograničavaju na 500 grama. Fleksitarijanac ekspert ima 5 bezmesnih dana u tjednu, a tjedno konzumira tek 250 grama mesa (to je primjerice jedan srednji odrezak). Bez obzira na stupanj fleksitarijanstva koji postigneš, meso u ovoj dijeti postaje prilog, umjesto da bude središnji i nezamjenjivi dio obroka kao što to obično biva kod prosječnog svejeda. Ideja ove dijete je da ne treba ići u ekstreme jer zdrava prehrana može biti fleksibilna. 

A kako to doista izgleda u praksi pogledaj u oglednom jelovniku na sljedećoj stranici.

Primjer jelovnika

Doručak

• 1 kriška kruha od cjelovitih žitarica
• 1,5 žlica maslaca od badema ili kikirikija
• 1 jabuka

Ručak

• vegetarijanski burger (pecivo od cjelovitih žitarica, seitan odrezak, 1/4 avokada u kriškama, 1/4 šalice klica)
• 1 naranča

Međuobrok

• 3 koluta ananasa, nezaslađena
• 2 žličice ušećerenog đumbira
• 2 žličice sjeckanih oraha

Večera

• povrće u woku s tofuom: miješano povrće brzo prženo u woku na 2 žličice ulja od kikirikija s kockicama tofua i malo ribanog đumbira
• 1 šalica kuhane smeđe riže

Napomena: u određenim situacijama vege-burger može postati primjerice tortilja s komadićima mesa i povrćem ili večernji wok može sadržavati i meso ili plodove mora.

Fleksiterijanstvo je među hit dijetama 2013. godine, više saznaj ovdje.

Komentar Prijatelja životinja

Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja rekao je da je svaki korak prema smanjenju konzumiranja proizvoda životinjskog podrijetla pozitivan: 'Primjer je kampanja Zeleni ponedjeljak koja podržava ideju da se barem jedan dan u tjednu izbaci meso s jelovnika ili da se općenito smanji konzumaciju mesa, no ne zavarava ljude da su time vegetarijanci, već ih ohrabruje na putu prema vegetarijanstvu. Bit vegetarijanstva, koje postoji tisućama godina, je upravo nejedenje mesa životinja. No, u novije vrijeme pojavile su se izmišljene skupine kvazivegetarijanaca (peskovegetarijanci, semivegetarijanci, fleksiterijanci i sl.), koji u nazivima imaju riječ 'vegetarijanstvo' iako i dalje jedu meso.

To je slično kao kada bismo pušače koji puše dvije cigarete dnevno umjesto dvije kutije nazvali fleksinepušači. Takvi zbunjujući nazivi nanose štetu brojnim vegetarijancima koji su zakinuti za vegetarijansku prehranu u restoranima i drugim javnim mjestima, gdje se često na vegetarijanskom meniju nalazi riba i druge morske životinje, kao i piletina, puretina i sl. Jasno razjašnjavanje pojma vegetarijanstvo omogućava i zaštitu potrošača koji zbog vlastitog odabira ili određenih zdravstvenih smetnji (alergija, netolerancije na određene sastojke u hrani i sl.) žele kupovati veg(etarij)anske proizvode. Dakle, vegetarijanstvo bi trebalo ostati vegetarijanstvo jer su inače na kraju svi vegetarijanci samo zato što jedu manje mesa ili meso samo određenih životinja.' 

Kako bi se dokinule pogrešne predodžbe o sadržaju vegetarijanske prehrane, u Europskom parlamentu 16. lipnja 2010. izglasan je amandman kojim je definirana pravna definicija i značenje izraza "vegetarijansko" i "vegansko". 'Ovaj amandman jamči da proizvodi koji se deklariraju kao vegetarijanski ne uključuju proizvode dobivene od bilo kojih životinja pa tako ni od riba, a oni s deklaracijom veganski niti bilo kakve namirnice životinjskoga podrijetla poput mlijeka, jaja i meda. Time se pojmovi poput semivegetarijanstva i fleksitarijanstva isključuju iz upotrebe, što bi trebalo dovesti do reda u označavanje proizvoda i razumijevanju vegetarijanske prehrane, a ne do zbunjivanja potrošača, ugostitelja i drugih', objasnio je Luka Oman.