Za početak, treba znati da je postojanje određene količine kolesterola u krvi zdrava i apsolutno neophodna stvar. Ova prirodna masnoća omogućava stvaranje vitamina D i esencijalnih hormona u organizmu. Postoje dva tipa kolesterola – HDL (lipoprotein visoke gustoće), koji je koristan za zdravlje, i LDL (lipoprotein niske gustoće), koji je štetan. Visoke vrijednosti LDL-a, a male HDL-a, povećavaju rizik od taloženja masti u glavnim krvnim žilama, a posljedično i od srčanog udara. 

 

 

Zasićene masnoće u hrani, kao što su masti životinjskog porijekla, povećavaju nivo kolesterola u krvi. Ipak, postoje i korisne masnoće u prehrani. Omega-3 masne kiseline iz  ribe, masline, kikirikija, sjemenki grožđa, avokada i uljane repice ne podižu nivo LDL  kolesterola. S druge strane, trans masnoće (sadrže ih prerađene i pržene namirnice i većina margarina), mogu povećati ukupni LDL kolesterol i smanjiti nivo HDL kolesterola. 

 

 

Koristi nerefinirane masnoće za kuhanje i hladno prešana ulja za pripremu salata. Izbjegavaj konzumiranje lisnatog tijesta, mesnih prerađevina, keksa, grickalica i pržene brze hrane – ove namirnice sadrže zasićene i trans masnoće. Pažljivo čitaj sastav namirnica i kupuj one s najmanjim sadržajem zasićenih i trans masnoća.

 

 

Ukoliko si zabrinuta zbog povećanog nivoa kolesterola, jedan od načina njegove redukcije jeste povećanje unosa biljnih vlakana kroz prehranu. U istraživanjima je utvrđeno da beta glukan (vrsta biljnih vlakana koje sadrži zob i druge žitarice) značajno snižava nivo kolesterola. Stručnjaci preporučuju svakodnevno konzumiranje 3 g beta glukana (oko 60 g zobi) za optimalno zdravlje srca i krvnih žila. Uvijek pročitaj sastav žitarica i jedi one vrste koje sadrže najviše biljnih vlakana. Inače, ljuske psilijuma (vrsta biljke), koje mogu se mogu kupiti u pojedinim prodavnicama zdrave hrane, ili kao sastojak dijetetskih dodataka u apotekama, mogu se koristiti kao dodatak doručku ili umiješane u brašno prilikom pečenja.

Prilagodi postavke kolačića