Čokolada ima visoku energetsku vrijednost

Osnovni sastojak čokolade je zrno kakaoa - plod biljke kakaovca (Theobroma cacao). Zrna se vade iz ploda mahune nakon čega podliježu procesu fermentacije. Slijedi sušenje zrna te kuhanje na pari pri čemu nastaje osebujna aroma. Mljevenjem se dobiva smjesa koja predstavlja temelj čokoladnih i kakao proizvoda.

Osnovni sastojci svih čokolada su kakao maslac, kakao masa, aroma vanilije te emulgator lecitin porijeklom iz soje, čija je uloga povezivanje svih sastojaka čokolade.

Čokolada ima prilično visoku energetsku vrijednost – prosječno 550 kcal u 100 g. Kalorije potječu najvećim dijelom iz masti, potom iz ugljikohidrata, a sadrži i bjelančevine u manjem udjelu. Energetska vrijednost i udjeli nutrijenata variraju ovisno o vrsti čokolade.

Unatoč visokom udjelu masti, čokolada sadrži relativno povoljan profil masnih kiselina. Naime, trećinu masti čini oleinska kiselina koju nalazimo i maslinovom ulju i kojoj se pripisuju brojni povoljni učinci.

Obilje minerala

Poznato je da čokolada sadrži i omražene zasićene masti, međutim, valja imati na umu da prevladava zasićena stearinska masna kiselina, koja najmanje pridonosi porastu razine kolesterola. Upravo je ovakav profil masti razlog zašto je čokolada u krutom stanju na sobnoj temperaturi, a u toplini usta se topi oslobađajući osebujnu aromu.

Čokolada je posebice bogata mineralima – fosforom, magnezijem, željezom, kalijem i cinkom. Sadrži i cijeli niz vitamina B skupine, vitamin E i beta karoten. Ovisno o vrsti čokolade, tj. o udjelu kakaa i ostalih dodataka, mliječna čokolada sadrži više kalcija, dok je čokolada s lješnjacima ili bademima bogatija vitaminom E.

Bijela čokolada nije čokolada u pravom smislu jer ne sadržava kako masu, pa tako nema ni okus čokolade. Bijela radi se od kakao maslaca, mlijeka i vanilije uz dodatak lecitina i šećera.

Antioksidansi u čokoladi

Čokolada sadrži kofein i teobromin (metabolit kofeina), kemijski srodne spojeve. Poznato je da je kofein snažna psihoaktivna supstanca, međutim čokolada sadrži znatno manje kofeina od kave i čaja. Nasuprot tome, teobromin je najzastupljeniji upravo u čokoladi. Iako teobromin ima slab stimulativan učinak, vjeruje se kako u kombinaciji s drugim sastojcima pridonosi osjetu ugode i želji za čokoladom.

Čokolada se odlikuje i sadržajem blagotvornih antioksidansa posebica flavonoida. Sadržaj flavonoida raste proporcionalno sadržaju kakaa pa tako, prema nekim saznanjima, jedna "kockica" tamne čokolade sadrži gotovo jednaku količinu antioksidansa kao i čaša crnog vina.

Čokolada služi i kao izvor histamina, serotonina, triptofana, feniletilamina i tiramina – što može doslovno uzrokovati glavobolju, ali i neke druge smetnje osobama s intolerancijom na histamin i druge navedene biogene amine.

Zdravstveni aspekti konzumacije čokolade

Medicinska upotreba kakaoa ili čokolade potekla je iz Novog Svijeta, a prenesena je u Europu sredinom 16. stoljeća. Pregled europskih rukopisa od 16. do 20. stoljeća otkrio je više od stotinu različitih medicinskih primjena kakaoa i čokolade. Razlikuju se tri osnovna smjera indikacija:

• Terapija pothranjenih bolesnika
• Terapija za stimulaciju živčanog sustava apatičnih, iscrpljenih i slabih bolesnika
• Terapija za probavne smetnje – smatralo se da kakao stimulira rad želuca, bubrega i crijeva

Pozamašan popis tradicionalnih terapijskih primjena čokolade ukjučuje i anemiju, nedostatak apetita, mentalni zamor, slabu produkciju majčinog mlijeka, vrućicu, giht, bubrežne kamence te oslabljen libido. Čokoladna pasta bila je medij koji se u prošlosti koristio kao nosač za različite vrste lijekova, a bila je idealna za maskiranje gorkih farmakološki aktivnih tvari.

Moderna znanost sve se više bavi proučavanjem utjecaja čokolade na zdravlje. S obzirom na veliki broj objavljenih istraživanja koja govore u prilog blagotvornom učinku na zdravlje, čokolada se više ne smatra nepoželjnom namirnicom. No to ne znači da je time dano zeleno svjetlo za prekomjerno uživanje u toj slastici.

Zbog velikog sadržaja masti i energije potencijalna je prijetnja vitkoj liniji stoga i ovaj put vrijedi pravilo o umjerenosti.

Čokolada i optimizam

Studije su pokazale da ljubitelji čokolade imaju vedriji stav prema životu i rjeđe pate od depresije, a dobro je poznato povoljno djelovanje čokolade na raspoloženje zbog utjecaja na neurotransmitere poput serotonina – popularnog hormona dobrog raspoloženja. Također, provedeno je i istraživanje koje je pokazalo kako svakodnevna konzumacija 45 g tamne čokolade može koristiti osobama sa sindromom kroničnog umora.

Tamna čokolada može biti od koristi i kod proljeva. Studija koju su proveli istraživači iz Oaklanda potvrdila je ono što narodna medicina godinama tvrdi. Naime, kakao sadrži značajnu količinu flavonoida za koje je studijom utvrđeno da imaju sposobnost vezanja proteina koji reguliraju lučenje tekućine u tanko crijevo. Na taj način, flavonoidi spriječavju formiranje mekane, vodenaste za proljev karakteristične stolice.

Istraživači vjeruju da bi se upravo ti flavonoidi podrijetlom iz kakaa mogli koristiti za proizvodnju prirodnih dodataka prehrani koji bi olakšavali simptome proljeva. S obzirom da tamna čokolada sadrži značajne količine kakaoa, istraživači tvrde da i ona može pružiti umjereno olakšanje. Inače, uporaba kakaa u liječenju proljeva datira još od 16. stoljeća.

Posebno je zanimljivo i da tamna čokolada može djelovati kao supresor apetita. Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaoa imaju snažno supresivno djelovanje na apetit, djelujući na središnji živčani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti.

Tamna čokolada

Čokolada svoje zdravstvene blagodati može zahvaliti impresivnom sadržaju antioksidansa. Što je čokolada tamnija, odnosno što je viši postotak kakaoa u čokoladi, viši je i sadržaj vrijednih antioksidansa. Ipak, nije svaka tamna čokolada ista.

Da bi se u čokoladi sačuvao što viši sadržaj antioksidansa potrebno ju je proizvesti posebnom metodom pri niskim temperaturama. Tom se metodom u 20 g čokolade može naći čak 660 mg flavonoida, a usporedbe radi, jedna šalica zelenog čaja sadrži oko 50 mg flavonoida.

Dobro je poznato da čokolada snižava dijastolički i sistolički krvni tlak, poboljšava funkciju endotela krvnih žila te smanjuje inzulinsku rezistenciju. Kakao, glavni sastojak čokolade, sadrži flavonoide, snažne antioksidanse koji sprečavaju oksidaciju LDL kolesterola, a kojeg povezujemo s povećanim rizikom od moždanog udara i ostalih kardiovaskularnih poremećaja.

Povoljan učinak na srce

Također, nedavno objavljen članak u časopisu British Medical Journal pokazao je na velikom broju ispitanika kako čokolada povoljno djeluje na srce i krvne žile. Znanstvenici su analizirali podatke iz 7 studija, u kojima je sudjelovalo preko 114 000 ispitanika, različitih zdravstvenih stanja.

Ispitanici su konzumirali različite količine čokolade, a znanstvenici su uspoređivali najviši unos s najnižim unosom u svakoj pojedinoj studiji.

Rezultati su bili sljedeći:

• U 5 studija pronađeni su dokazi da konzumiranje značajnijih količina čokolade snižava rizik za pojavu kardiovaskularnih događaja.
• Ispitanici koji su jeli najviše čokolade imali su taj rizik niži za 37 posto u usporedbi s ispitanicima čiji je unos čokolade bio najniži. Isto tako, ti ispitanici imali su za 29 posto nižu incidenciju moždanog i srčanog udara.
• Nije zabilježen učinak čokolade na incidenciju srčanog zatajenja.