Iako nema jamstva da će pravilna prehrane spriječiti da obolimo od „zimskih“ bolesti, ona može značajno pomoći našem imunološkom sustavu u borbi protiv bolesti, ali i ubrzati oporavak ako do oboljenja ipak dođe. Poznato je da su mikronutrijenti (vitamini, minerali i brojni fitonutrijenti) presudni za dobro funkcioniranje imunološkog sustava i da igraju važnu ulogu u očuvanju zdravlja. Unos prehrambenih i zaštitnih tvari trebao bi, kada god je to moguće, dolaziti iz uravnotežene i raznolike prehrane.

Dostupnost lokalnog, sezonskog voća i povrća u zimskom vremenu značajno opada no još uvijek postoji cijeli niz namirnica koje će nam pomoći u očuvanju zdravlja, osigurati da se osjećamo i izgledamo dobro.

• Vitamin C zimi naći ćemo u agrumima (naranče, limuni, mandarine, klementine, grejpfrut), kiviju, ananasu, krumpiru, brokuli, cvjetači, prokulici, kupusu i kelju. Zaleđeno bobičasto voće osim vitamina C dobar je izvor mnoštva zaštitnih tvari (fitokemikalija).
• Cink ćemo osigurati iz namirnica poput plodova mora, crvenog mesa, peradi, mahunarki (grah, slanutak, leća), orašastih plodova, sjemenki bundeve, gljivama i cjelovitim žitaricama poput zobi, pira, pšenice i riže.
• Fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta, kefira i acidofilnog mlijeka, kao i fermentirana hrana poput kiselog kupusa i repa, prirodni su izvor probiotika. Probiotici pomažu održavanju crijeva ponovnim naseljavanjem zaliha „dobrih“ bakterija koje imaju važnu ulogu u funkciji imunološkog sustava. Upotreba antibiotika može iscrpiti dobre crijevne bakterije pa je za osiguravanje potpunog oporavka nužna konzumacija probiotičkih bakterija.

Prirodni antibiotici: hren i češnjak

Vjerojatno vam je poznat osjećaj kušanja svježe naribanog hrena – vatrena ljutina koja oduzima dah, snažno ulazi u nos i tjera suze na oči. Prirodni antibiotik i prirodni konzervans, nadimci su koji krase hren, jer dokazano sprječava razmnožavanje bakterija. Sadrži vitamin C, kalij, kalcij, magnezij i fosfor kao i vitamine iz B skupine te se smatra zaštitnikom od prehlada i drugih sezonskih bolesti. Hren je i čuvar srca koji potiče cirkulaciju i prevenira kardiovaskularne bolesti.

Češnjak je snažan antioksidans, djeluje protuupalno i jača imunitet. Dokazana su njegova antivirusna, antibakterijska i antifungalna svojstva, a glavnu zdravstvenu vrijednost daje mu biljni antibiotik – alicin. Alicin se oslobađa kada se češnjak drobi ili reže. Prije korištenja režnjeve češnjaka nasjeckajte ili pritisnite i ostavite stajati desetak minuta. Uključivanjem češnjaka u svakodnevnu prehranu pomažemo organizmu da se odupre bolestima i promjenama u organizmu.

Da mi je nešto na žlicu!

Topla jušna jela, odnosno variva ili čušpajzi, čine sastavni dio domaće tradicijske kuhinje koje će ugrijati i okrijepiti organizam u hladnim zimskim danima. U prošlosti su se ova jela, najčešće spravljala od mahunarki, a pripremale su ih naše bake u nedostatku izobilja namirnica koje se danas nude.

Kuhanje variva nema mnogo pravila, već je najbolje voditi se vlastitim ukusom pri odabiru namirnica. Varivo se može napraviti od svake namirnice, a poželjno je da u njemu bude povrće svih vrsta: od kupusa do krumpira, luka i češnjaka, cjelokupnog spektra tikvica, patlidžana, paprike i rajčice ili omiljenih različitih grahorica.

O projektu Živjeti zdravo

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju Nacionalnog programa nastao je projekt Živjeti zdravo, koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016. do 2022. godine. Cilj je projekta Živjeti zdravo unapređenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te stvaranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovog projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti, koje su uzrok više od tri četvrtine smrti u Hrvatskoj. Projekt Živjeti zdravo sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto te Zdravlje i okoliš.