Znanstvenici su došli do zaključka kako postoje dva različita moždana kruga koja se aktiviraju kada ljudi jedu. Jedan od krugova odnosi se na fluktuacije razine šećera u krvi, dok drugi reagira na osnovu toga sviđa li nam se ili ne okus hrane.

“Mozgu je zapravo jedino stalo do kaloriijske vrijednosti hrane”, izjavila je Dana Small, psihologinja s Yalea. 

Istraživanje potvrdilo da visoki udio šećera utječe na mozak

Tim istraživača zamolio je grupu volontera da isprobaju nekoliko vrsta pića različitih okusa, od kojih je dio bio visokokaloričan, a drugi niskokaloričan i bez kalorija poput vode. Nakon tri tjedana otkrili su da je grupa koja je konzumirala visokokalorična pića bila puno koncentriranija nakon konzumacije i to zbog visokog udjela šećera. Znanstvenici napominju da ispitanici nisu znali ništa o kalorijskoj vrijenosti napitaka koje su posluživali u čaši. Ista stvar događa se i s hranom.

Saznaj zašto dugoročno konzumiranje hrane bogate šećerima može naštetiti mogzu!

Treba imati na umu da ako se konzumira visokokalorična hrana i pića, najčešće je riječ o dodanim šećerama i nepotrebnim kalorijama. Stoga se kod konzumacije takvih namirnica, javlja rizik od dijabetesa i pretilosti. No, određene užitke poput kave si možemo priuštiti u umjerenim količinama jer kava ima neutralnu energetsku vrijednost ukoliko se pije bez šećera i mlijeka. Alkoholna pića su s druge strane visokokalorična, pa tako 100 mililitara vina sadrži oko 80 kalorija, a 100 mililitara piva 40 do 50 kalorija.

Pročitaj više o utjecaju alkohola na debljanje!