U sklopu ESSEDRA projekta koji promovira Slow Food bit će predstavljen niz proizvoda s balkanskog područja, među kojima i hrvatski autohtoni proizvodi: pelješki varenik–dragocjeni sirup od mošta grožđa autohtone sorte Plavca malog, ručno obrađivane u pelješkom krajoliku tradicionalnih terasa od suhozida i češnjak iz Ljubitovice  (oba Slow Food prezidiji) te tradicijski sir prgica. Hrvatsku delegaciju na ovom važnom događanju posvećenom kulturi hrane predvodi Kinookus –partner ESSEDRA-e, u suradnji sa Slow Food konvivijima Slow Food Dubrovnik, Slow Food Pelješac, Slow Food Zagreb Agram i Malim placom– poznatommalomtržnicom lokalnih i organskih proizvoda.

Predstavit će se sorte uzgojene na ekološki i tradicionalni način

Pelješki varenik i češnjak iz Ljubitovice u Torino stižu s prestižnim pečatom Slow Food prezidija koji okuplja autohtone sorte i tradicijske proizvode uzgojene na ekološki i tradicionalan način, snažno povezane s lokalnom kulturom i krajolikom. Krozplatformu prezidija, grupi proizvođača tradicijskih visokokvalitetnih proizvoda kojima prijeti nestanak pruža se potporau cilju poboljšanja kvalitete proizvodnje i pronalaženja novih mogućnosti plasmana na nacionalno i međunarodno tržište te im se omogućava promocija proizvoda i umrežavanje.

Nedavno izabrani prezidij pelješkog varenika bit će u fokusu ovogodišnjeg predstavljanja hrvatskih autohtonih proizvoda na Terra Madre Salone del Gusto. "Varenik je simbol Pelješca, njegove kulture, krajolika i načina života. Osim toga on je važan sastojak najpoznatijih jela dubrovačke gastronomije. Tradicionalnoj recepturi nastojimo dati suvremenu interpretaciju te eksperimentirati u fazi odležavanja", izjavio je Ivo Kara-Pešić, predsjednik Kinookusa i voditelj Slow Food Dubrovnika.

Prgicu je dodatno kao autohtoni proizvod sa zanimljivom pričom vrijednom predstavljanja prepoznao i na Terra Madre doveo Slow Food konvivij Zagreb Agram u suradnji s Malim placom. "Velika je stvar za nas biti dio ovog značajnog događanja koje u fokusu ima ideje i vrijednosti koje Mali plac potiče i u koje vjeruje – vraćanje hrani s izvora, podržavanje malih obiteljskih gospodarsatva, poticanje lokalnog uzgoja, održavanje starih receptura i očuvanje vrijednosti okusa koji nestaju pod pritiskom industrije i komercijalizacije", rekla je Jelena Mikin, organizatorica Malog placa.

Slow Food najveći svjetski pokret za zaštitu tradicijske poljoprivrede i bioraznolikosti

Ulazak pelješkog varenika i češnjaka iz Ljubitovice pod okrilje Slow Fooda iznimno je značajan prilog zaštiti i promociji hrvatskih autohtonih proizvoda, načina njihovog uzgoja i tradicijskog krajolika te lokalne kulture i gastronomske ponude. Slow Food je najveći svjetski pokret za zaštitu tradicijske poljoprivrede i uzgojne bioraznolikosti. Postoji od 1989. godine, kada ga je u Italiji kao eno-gastronomsku organizaciju osnovao aktivist Carlo Petrini. NazivSlow Food (spora hrana) izabran je kao odgovor na Fast Food (brzu hranu), s ciljem protivljenja navikama nezdrave prehrane.

Slow Food se zalaže za novu gastronomiju kao slobodu izbora, edukaciju i multidisciplinarni pristup hrani. Protivi se standardizaciji okusa, brani potrebu potrošača za informacijama, štiti kulturne identitete vezane uz hranu i gastronomske tradicije te se bori za zaštitu tradicionalne i održive poljoprivrede, očuvanje metoda uzgoja i obrade hrane nasljeđene iz tradicije, kao i obranu bioraznolikosti uzgojnih i neuzgojnih vrsta.Projekti i inicijative organizacije nastoje zaštititi i očuvati mjesta od povijesne, umjetničke i društvene vrijednosti koja su dio gastro-nasljeđa.Slow Food smatra da je jedini oblik poljoprivrede koji može ponuditi razvojnu perspektivu, posebice u najsiromašnijim dijelovima planeta, onaj utemeljen na mudrosti lokalnih zajednica koje žive u harmoniji s ekosistemima koji ih okružuju. 

Prezidiji Slow Fooda pružaju potporu visokokvalitetnim proizvodima kojima prijeti nestanak, nastoje zaštititi jedinstvenost ekosustava i regija, oživjeti tradicionalne načine uzgoja i očuvati autohtone pasmine i biljne vrste. Svaki projekt uključuje zajednicu malih proizvođača kojoj se pruža tehnička pomoć u cilju poboljšanja kvalitete proizvodnje i pronalaženja novih mogućnosti plasmana na nacionalno i internacionalno tržište. To se čini organiziranjem razmjene između proizvođača na međunarodnoj razini putem velikih Slow Food manifestacija.