Te davno zaboravljene namirnice obiluju visokim razinama prijeko potrebnih vitamina i minerala te su u pravilu izvrstan izvor antioksidansa, tvari koje štite tijelo od oštećenja stanica, smanjujući tako rizik od razvoja bolesti i čuvajući zdravlje probavnog sustava i ujedno vitku liniju, dok neke obiluju vrijednim omega-3 masnim kiselinama.

Chia ili bučine sjemenke?

Već se neko vrijeme priča o chia sjemenkama. Drevne meksičke sjemenke danas nalazimo u pakiranim jogurtima ili ih sami dodajemo smoothiejima, no o njihovoj snazi svjedoči i legenda o azteškim ratnicima koji su ovo moćno sjemenje jeli prije odlaska u borbu. Chia sjemenke bogate su kalcijem i omega-3 masnim kiselinama koje pomažu u poboljšanju kolesterola, snižavanju visoka krvnog tlaka i smanjenju rizika od razvoja srčanih bolesti, što je posebno pogodno za one koji ne jedu previše ribe. Imaju 11 grama vlakana u 30 g (ili otprilike tri žlice), tako da nakon obroka obogaćenog njima nećete biti tako brzo gladni. Njihov orašasti okus slaže se sa svime, zobenom kašom, salatama, a neki tvrde čak i prženim krumpirićima.

"Chia sjemenke su na vrhuncu popularnosti i svi ih vole, a i nutritivno su vrlo kvalitetne. Međutim, i neke naše sjemenke su također vrlo vrijedne poput bučinih koštica. Nedovoljno je iskorišteno i bučino brašno ili pogača odnosno ostatak od proizvodnje bučinog ulja koji u svom sastavu skriva proteine te mnoge minerale i vitamine. Može se koristiti za ugušćivanje jela te kao dodatak u svim jelima u kojima koristimo obično brašno poput njoka, noklica, namaza, pečenoga kruha i slično", govori nutricionstica Mirja Jošić iz nutricionističkog tima Vitaminoteke.

Heljda i ječam ne zaostaju za kvinojom i amarantom

I drevne žitarice, koje su naši preci jeli prije više tisuća godina, ponovno su u modi. Žitarice (ljudi su ih u prehranu uveli prije otprilike 75.000 godina) poput kvinoje, kamuta ili freekeha (pšenica koja se bere dok je još žuta) nazivaju se drevnim žitaricama jer su uglavnom ostale nepromijenjene strukture, za razliku od modernih vrsta pšenice, koja se međusobno križala. Većina tih žitarica su nutritivne bombe - tef, bezglutenska žitarica, bogata je kalcijem, ječam vlaknima, dok je amarant najbolji izvor aminokiseline lizina, koji tijelu pomaže u brobi protiv masnoća.

"Stare žitarice koje su osvojile svijet, poput kvinoje i amaranta, izuzetno su korisne i vrlo kvalitetne, međutim u prehrani prednost valja dati namirnicama koje ne trebaju puno putovati od polja do našeg stola. To su, primjerice, ječam i heljda, koje su premalo zastupljene u našoj prehrani", govori nutricionistica Mirja Jošić te dodaje da se, osim njih, u našim krajevima skrivaju još neke kvalitetne namirnice koje možda ne jedemo dovoljno. Čičoka se ističe kao svestrani gomolj koji možemo pripremati poput krumpira, no za razliku od krumpira, umjesto škroba sadrži obilje korisnog prehrambenog vlakna inulina, koji hrani dobre bakterije u crijevima.

Fermentirano povrće uz bok algama i ljekovitoj gljivi

Gljiva od koje se pravi fermentirani napitak može se konzumirati svaki dan. Kombucha čaj prepun je dobrih probiotika, koji uravnotežuje crijevnu floru zadržavajući korisne i izbacujući štetne tvari te jača imunitet. Budući da poboljšava probavu, olakšava gubitak kilograma. Sadrži i glukonsku kiselinu, koja čisti jetru od teških metala i toksina. U organizmu se pretvara u moćno antigljivično sredstvo – kaprilnu kiselinu, koja se preporučuje za liječenje kandide. Alge su dio azijske prehrane već tisućama godina. Jedna od najvećih prednosti je bogatstvo jodom, koji je prijeko potreban štitnjači i zdravom tkivu dojki. Alge pružaju organizmu i ostale važne minerale kao što su kalcij i željezo. Nori alge dodaj salati.     

Fermentirani kupus ili povrće - kimchi, bogato je vlaknima, antioksidansima i, što je najvažnije, vrvi prijateljskim probioticima. Kako je balans mikroorganizama u probavnom sustavu vrlo važan jer utječe na imunitet, i hrana bogata probioticima važan je dio probavnog zdravlja. Otkriveno je i da konzumiranje kimchija može pomoći u rješavanju zatvora.