Čokolada kao božanska hrana

Čokolada ima dugu povijest koja je često povezana s osjećajima blagostanja. Bila je cijenjena i veličana u društvima od drevnih Asteka, ''visokih'' Viktorijanaca, pa sve do najviših crkvenih redova, često vrednovana kao božanska hrana.

Već i samo značenje riječi nekih od njezinih spojeva daje do znanja kolika je njena moć – riječi poput ''blaženstvo'' (Ananda na Sanskrtu), ''Hrana Bogova'' (theobroma na grčkom). Bila je poznata kao afrodizijak, kao lijek protiv stresa i boli, te za povećanje osjećaja sreće i euforije.

Pa, utječe li čokolada na nas, naše emocije i naš mozak? Itekako utječe! Učinci čokolade, i više od 300 kemijskih spojeva od kojih je sazdana, kroz živčani sustav pogađaju cijelo naše tijelo, oslobađajući određene neurotransmitere. Neurotransmiteri su molekule koje prenose signale između neurona, a promjena u količini određenih neurotransmitera može imati veliki utjecaj na naše raspoloženje i emocije.

Čokolada nas čini euforičnima

''Neurotransmiteri sreće'', poput endorfina i serotonina, mogu pomoći u redukciji stresa i dovesti do osjećaja euforije. Možemo reći da su određeni neurotransmiteri ''okidači'' određenih emocija.

Vjerojatno se pitaš kako ih aktivirati? Konzumacijom čokolade povećat će se razina endorfina i serotonina u mozgu. Ti će neurotransmiteri potom umanjiti bol i osjećaj stresa te pozitivno djelovati na naše raspoloženje (kaže se da imaju antidepresivni učinak). Isto tako, utjecat će i na seksualno uzbuđenje, povećanje želje i razine pobudljivosti.

Još je mnogo spojeva u čokoladi koji će utjecati na nas, na naš krvni tlak, razinu šećera – samim time i osjećaj pobuđenosti, raspoloženje, osjećaj potištenosti. Neke će čak dovesti i do osjećaja sličnog onom kad smo zaljubljeni. Nemoj ovo probati postići kod kuće, ali oko 11,5 kg čokolade moglo bi te dovesti u stanje poput onog koje dožive konzumenti marihuane – poznatog i kao ''high''.

Ovisnost ili placebo?

Današnji pogledi na učinke čokolade su toliko široki da sežu od tumačenja da je čokolada samo vrsta placeba pa sve do onih koji smatraju da čokolada stvara ovisnost. Koje god stajališe između ove dvije krajnosti zagovarali, važno je znati da nema svaka čokolada jednak učinak te da to ovisi i o čokoladi i o onom tko je konzumira.

Za početak, snaga čokolade uvelike ovisi o tome kako se proizvodi. Plod kakaovca, od kojeg se dobiva čokolada, prirodno je gorkog okusa, a tek je u rukama Europljana razrijeđen, zaslađivan i kombiniran s mlijekom i maslacom.

U SAD-u čokoladu smatraju svakim proizvodom koji ima barem 10 posto kakaovca. Naravno, tako mali udio neće dovesti do željenog utjecaja. Pozitivan učinak biti će veći što je razina kakaovca veća.

Čokolada utječe na razinu hormona stresa

Brojna su istraživanja dokazala pozitivne učinke čokolade na emocije i stres. Primjerice, osobe koje su pod velikim emocionalnim stresom, konzumiranjem 40-ak grama tamne čokolade dnevno tijekom dva tjedna, smanjit će razinu hormona stresa te dovesti tijelo u ravnotežu. Osim toga, sve je više dokaza da antioksidansi i druge korisne tvari sadržane u tamnoj čokoladi mogu povoljno djelovati i na bolesti srca, smanjujući rizične faktore bolesti.

Naravno, svaka medalja ima dvije strane pa tako i čokolada ima svoje pozitivne i negativne učinke. Da, čokolada će utjecati pozitivno na tvoje raspoloženje, razinu stresa, osjećaj boli, ali taj učinak biti će privremen, odnosno smanjivat će se s prestankom konzumacije.

Čokolada će dobro utjecati i na rad srca i krvnih žila, a može biti i korisna u spriječavanju obolijevanja od raka. Međutim, pretjerana konzumacija mogla bi dovesti do glavobolja, pretilosti, razdražljivosti, ljutnje i smanjenog raspoloženja, te subjektivnog osjećaja ovisnosti.

Može dovesti i do osjećaja krivnje!

Još treba uzeti u obzir i to, da koliko god čokolada pozitivno utječe na naše emocije, stanje stresa i osjećaj zadovoljstva, naše kognitivne spoznaje čokoladu mogu vezati i za njene ''neželjene učinke'' što može dovesti do osjećaja krivnje pri konzumaciji koji će umanjiti njene blagotvorne učinke.

Psihološki gledano, osjećaj sreće, što je podloga hedonizmu, uvijek ima za cilj zadovoljiti vlastite interese. Mnogi bi rekli da je takvo izazivanje vlastite sreće poprilično sebično. Međutim, pronađemo li vlastitu sreću, lakše ćemo usrećiti i druge.

Dokazano je da naš mozak reagira aktivacijom istih centara kada usrećujemo sebe, kao i kada činimo druge sretnima. Pa tako, čak i kada prestane blagotvorni utjecaj čokolade, dobar osjećaj, pozitivno raspoloženje i otpuštanje stresa, može se nastaviti u zatvorenom čarobnom krugu.