Najrasprostranjeniji i najslađi prirodni šećer je fruktoza, a mliječni šećer laktoza sastoji se od dvije jedinice šećera – glukoze i galaktoze. U žitaricama su najzastupljeniji složeni šećeri – polisaharidi – najčešće škrob, molekula koja se sastoji od puno jedinica glukoze. U prehrani se preferiraju ugljikohidrati odnosno šećeri koji imaju duge lance i sporo se razgrađuju jer se tako glukoza postepeno otpušta u krv pa ne uzrokuje nagle promjene razine šećera u krvi. Takve velike oscilacije glukoze u krvi, njen nagli rast nakon kojeg slijedi i nagli pad je stanje koje dugoročno šteti organizmu.

Šećer se pohranjuje u obliku glikogena u jetri i mišićima, a ako su sve zalihe popunjene tada se pretvara u masno tkivo. Prekomjeran unos šećera opterećuje cijeli organizam, pa tako i imunološki sustav. Studije su pokazale kako je aktivnost fagocita, stanica koje uništavaju štetne tvari, narušena najmanje pet sati nakon prevelikog unosa jednostavnih šećera. Istraživanja su našla poveznicu između unosa šećera i nepovoljnih razina masnoća u krvi odnosno dislipidemija. Prekomjeran unos šećera može uzrokovati višu razinu triglicerida i nižu razinu "dobrog" kolesterola, pokazala je studija objavljena u časopisu Journal of the American Medical Association.

Smeđi šećer ne nudi zdravstveni boljitak

Šećer saharoza se dobiva ekstrakcijom iz šećerne repe i šećerne trske. I dok rafinirani odnosno bijeli šećer prolazi potpunu obradu, smeđi šećer ne prolazi kroz cijeli proces rafinacije pa u njemu zaostaju razni biljni pigmenti, neki minerali te drugi biljni ostaci. Kada se govori o zdravijem smeđem šećeru, onda se upravo misli na taj nerafinirani šećer. No, na tržištu se pod smeđim šećerom najčešće prodaje, običan granulirani šećer s dodanom melasom za boju. Takav obojani šećer ne nudi nikakve zdravstvene pogodnosti u odnosu na bijeli šećer. A zdravstveni boljitak ne nudi ni pravi nerafinirani smeđi šećer. Nerafinirani smeđi šećer uz saharozu sadrži i male količine vitamina i minerala, no one nisu značajne.

Bijeli i smeđi šećer imaju još jednu zajedničku značajku, a to je energetska vrijednost koja u jednoj žličici odnosno u 5 grama iznosi oko 20 kalorija

Kada pretjeraš s unosom hrane koja sadrži velike količine šećera poput kolača, glukoza u krvi prvo doživi nagli i veliki porast iza kojeg slijedi isto takav pad koji može rezultirati umorom, ali i osjećajem gladi iako smo unijeli dovoljno ili čak i previše kalorija.

Zdrave alternative šećeru

Danas je šećer vrlo pristupačan i sveprisutan u prehrani čovjeka. To zasigurno nije dobro za dugoročno zdravlje čovječanstva te je stoga sve veći interes za proizvodnjom sastojaka koji oponašaju okus i fizikalne karakteristike šećera, a da pritom nemaju nepovoljno djelovanje na tjelesnu masu i regulaciju šećera u krvi.

Ako često pečeš kolače i to ne samo za blagdane nego tijekom cijele godine, vjerojatno unosiš veliku količinu šećera. Pokušaj običnom šećeru pronaći neku alternativu. Primjerice med, javorov i agavin sirup su prirodna sladila koja iako su sačinjena od jednostavnih šećera ipak nude neke prednosti. Sirovi med sadrži antibakterijska, antivirusna i antifungalna svojstva, a u javorovom sirupu pronađeni su snažni antioksidansi. Umjesto bijelog ili smeđeg šećera može se upotrijebiti i voćni pire od datulja, banana i jabuka ili 100 postotni voćni sok.

Kako bi dobila nisko kalorične kolače koji ne podižu šećer u krvi zasladi ih stevijom koja podnosi visoke temperature i pogodna je za kuhanje. Stevija ne sadrži kalorije, a 300 do 400 puta je slađa od konzumnog šećera. Osim toga, istraživanja su pokazala kako stevija može sniziti visoki krvni tlak i povoljno djeluje na probavni sustav smanjujući mučninu i žgaravicu te potičući probavu.