Cijena oborite ribe iz ulova u Hrvatskoj dovoljno govori o tome koliko je takva riba postala rijetkost u moru, a samim time i na tanjuru prosječne hrvatske obitelji. Kampanjom "Ugly Fish" (“Ružna riba”) želi se potaknuti potrošače koji kupuju ribu i ostale proizvode iz ribarstva da se informiraju potječe li riba koju kupuju iz održivog ili neodrživog ribarstva.

Bitno je i kako je riba ulovljena

"Krajnji kupac proizvoda iz ribarstva ima puno veći utjecaj na stanje mora nego što misli. Odabirom održivih proizvoda izravno se podupire održivo ribarstvo koje ne šteti morskom ekosustavu, ribljim stokovima, ribarima te njihovim obiteljima", kaže Martina Šubašić iz WWF Adria, koordinatorica komunikacija na Fish Forward projektu, dodavši kako ljudi u Hrvatskoj nisu dovoljno informirani odakle potječe riba koju kupuju, a još manje na koji je način ulovljena te ima li to kakve štetne posljedice na more. "Neinformiranost je opasna jer dovodi do ignoriranja problema, što može dovesti do toga da sami sebi za samo nekoliko godina uskratimo riblji obrok", zaključuje Šubašić.

Barbara Kolar upozorava

WWF je započeo s provedbom kampanje "Ruža riba" koja će trajati do kraja 2017. godine. Promociji održivih proizvoda iz ribarstva priključile su se i šefica kuhinje hotela Esplanade Ana Grgić, stand up komičarka Marina Orsag, te radio i TV voditeljica Barbara Kolar. Njihova je zajednička poruka kako je RUŽNO to što nas uopće nije briga za trenutačnu situaciju, a to je more bez ribe.

Uz današnju tehnologiju naš plavi planet sada je na rubu granica održivosti. Problem se počeo javljati unazad 50-ak godina kada je nagli razvoj tehnologije omogućio ribolov tamo gdje je to prije bilo nezamislivo, a proizvodi iz ribarstva postali su roba kojom se globalno najviše trguje. Danas u hrvatskim trgovinama možemo pronaći proizvode iz ribarstva iz gotovo svih mora svijeta, istovremeno znajući da većina plavoperajne tune iz Jadrana odlazi na burze ribe u Japan, gdje se prodaje po astronomskim cijenama.

U kakvoj su vezi oslić i škarpina iz trgovine i Jadranskog mora?

WWF je odlučio iskoristiti svoj snažni globalni utjecaj kako bi pridonio rješavanju trenutačne krize u morima te svojim djelovanjem doprinio dobrobiti ne samo ekosustava, već i velikom broju ljudi koji direktno ili indirektno ovise o ribarstvu. "RUŽNO je da se danas proizvodi iz ribarstva prodaju pod domaćim komercijalnim nazivima kao oslić ili škarpina, a da pritom nemaju veze s jadranskim vrstama s kojima dijele ime", kaže Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo u WWF Adria.

"Nadamo se da ćemo kroz naredne dvije godine ovom kampanjom postići barem to da ljudi budu svjesni problema i svog golemog utjecaja na njega, zatraže li u trgovinama i ribarnicama ribu koja dolazi iz održivog ribarstva", ističe Kanski. Pravilnim gospodarenjem morskim resursima omogućavamo pozitivno gospodarstvo i dugoročni opstanak ribarskih zajednica u Hrvatskoj i u zemljama u razvoju. Prazna mora su naša RUŽNA stvarnost koju možemo promijeniti samo zajedničkom akcijom na svim razinama društva.

Kalendar sezonskih namirnica da zdravo jedeš svaki dan.