Od koraljnih grebena do kišnih šuma koje se pretvaraju u savane, priroda se uništava nevjerojatnom brzinom i ovako brz nestanak biljnih i životinjskih vrsta naziva se šestim masovnim izumiranjem. Izumiranja života na Zemlji u prošlosti su uzrokovali udari velikih asteroida ili vulkanske erupcije, dok je sada glavni uzrok čovjek i njegova potreba za hranom i energijom.

Nestaju divlji sisavci, smanjuje se prirodni ekosustav prema procjenama čak za polovicu, a milijun vrsta je u opasnosti od izumiranja i sve to uglavnom kao rezultat ljudskih aktivnosti, navodi se u studiji, na kojoj je tijekom tri godine radilo više od 450 znanstvenika i diplomata.

Iza zavjese Kako je plastika postala veliki izvor zarade i nepresušan izvor otpada

Utjecaji na čovječanstvo, uključujući nestašice slatke vode i klimatsku nestabilnost, već su "zloslutni" i pogoršat će se, ako se ne poduzmu drastične korektivne mjere, kažu autori.

“Zdravlje ekosustava o kojim ovisimo mi i druge vrste pogoršava se brže nego ikad. Mi uništavamo same temelje ekonomija, sredstava za život, sigurnosti hrane, zdravlja i kvalitete života širom svijeta“, rekao je Robert Watson, predsjednik Međuvladine platforme za znanost i politiku o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (Ibpes). "Izgubili smo vrijeme. Moramo odmah djelovati", rekao je.

Utjecaj ljudskih aktivnosti na izumiranje biljnih i životinjskih vrsta:

• Smanjenje udjela divljih sisavaca 82%
• Smanjenje prirodnog ekosustava 47%
• Biljne i životinjske vrste kojima prijeti izumiranje 25%
• Kvaliteta tla pala je za 23%
• Godišnje se u rijeke, mora i oceane baca oko 300 i 400 milijuna tona toksičnih tvari kao što su teški metali, otapala i otrovni mulj.
• Broj stanovnika u svijetu od 1970-ih do danas se udvostručio, globalna ekonomija se učetverostručila, a međunarodna trgovina udeseterostručila.
• Od 1980. do 2000. nestalo je oko 100 milijuna hektara šuma, ponajviše za uzgoj stoke u Južnoj Americi te za plantaže palminog ulja u Jugoistočnoj Aziji. Još većom brzinom nestaju močvarna područja.
• Za proizvodnju mesa i mliječnih proizvoda koristi se 83% poljoprivrednog zemljišta pri čemu se u atmosferu ispušta velika količina stakleničkih plinova.

• Urbanizirana područja udvostručila su se od 1992.

Kako spriječiti zagađenje mikroplastikom? Loša vijest: Mikroplastika je prisutna i u pivu

Još nije sve izgubljeno

Cristiana Pașca Palmer, šefica UN-ove glavne organizacije za biološku raznolikost, izjavila je kako je istovremeno zabrinuta i puna nade. “Izvješće nam daje zabrinjavajuću sliku, velika je opasnost da ćemo planet uskoro dovesti u stanje nakon kojeg će se teško oporaviti. Ali događa se i mnogo pozitivnih stvari. Do sada nismo imali političku volju za djelovanje. Ali pritisak javnosti je postao veliki. Ljudi su zabrinuti i žele djelovati", rekla je Palmer.

U izvješću stoji da su mjere za očuvanje planeta poput stvaranje zaštićenih područja, dobre, ali nedovoljne. Buduće prognoze ukazuju da će se negativni trendovi nastaviti u svim scenarijima osim onih koji obuhvaćaju radikalnu promjenu u društvu, politici, ekonomiji i tehnologiji.