U Zagrebi građani mogu odložiti do 2 tone godišnje biorazgradivog otpada nastalog održavanjem vrtova i okućnica, na kompostane u Markuševcu i Prudincu kojima upravlja podružnica Zrinjevac. Isto tako zagrebački zoološki vrt prikuplja božićna drvca građana i ostale borove koji su krasili Zagreb tijekom adventa i daju ih životinjama. Borovi potiču prirodno ponašanje životinja i pružaju im zadovoljstvo. Božićna drvca su uglavnom za bizone, lavove, leoparde, servale, lemure i merkate. 

Osječani mogu svoja božićna drvca odbaciti na nekoliko mjesta u gradu, a prema procjenama Unikoma, poduzeća za komunalno gospodarstvo, do kraja siječnja će 25 do 30 tisuća božićnih drvca završiti na osječkom kompostištu od čega će se napraviti humus prenosi Hrt.hr. Nastali kompost Osječani mogu kupiti i koristiti za svoje vrtove i cvijeće. "Kada dosegnemo 12.000 tona krenut ćemo u prodaju komposta koju naši građani željno iščekuju," rekla je Tatjana Elez za Hrt.hr., voditeljica komunikacija Unikoma d.o.o. Osijek.

Umjetno ili pravo

Božićna drvca mogu biti prava, ali i umjetna. Umjetna drvca često koštaju kao i prava, ali traju duže jer su upotrebljiva više godina. Umjetnim božićnim drvcem znatno je lakše upravljati prilikom postavljanja i skidanja blagdanskih ukrasa. Montaža je jednostavna i treba namjestiti samo nekoliko grana kako bi dobila dobro oblikovan i uredan izgled. Osim toga, ne moraš čistiti iglice ili se brinuti o opasnostima od požara povezanih sa suhim granama.

Mana je što su prosječna umjetna drvca napravljena od plastike i metala što čini dvije trećine njegovog ugljičnog otiska. BBC prenosi da umjetna drvca od dva metra ostavljaju ugljični otisak što je jednako količini od 40 kilograma emisija stakleničkih plinova. To znači da umjetna drvca proizvode dvostruko više od pravog i još deset puta više nego kad se pravo drvce spali. Kako bi taj utjecaj bio manji, umjetno božićno drvce potrebno je koristiti minimalno deset i više godina kako bi imao manje štetan utjecaj na okoliš. Ipak, božićna drvca se mogu zbrinuti na ekološki prihvatljiv način i dobiti novu namjenu, a donosimo ti nekoliko načina kako to možeš napraviti.

provjerite korijen drvca Ako odlučite imati živo božićno drvce ovo trebate znati

Prava božićna drvca bolja su za okoliš

Prava božićna drvca su ekološki prihvatljivija i bolji izbor za okoliš. Možda se čini kontraintuitivnim, ali održivije je posjeći pravo stablo svake godine. To je zato što je većina malih farmi božićnih drvaca sama po sebi održiva, ostavljajući određene dijelove otvorenima za sječu svake godine, dok druga područja drže zatvorenima kako bi se mlađim stablima pružila prilika za rast.

Za uzgoj božićnog drvca prosječne veličine potrebno je oko 7 godina, a kako stabla rastu, ona apsorbiraju ugljik i koriste 10 puta manje resursa nego tvornice umjetnih drveća. Prema podacima Udruge uzgajivača božićnih drvaca u SAD-u, na svako stablo koje se svake godine posiječe sadi se 1 do 3 nove sadnice. Ovaj rotirajući ciklus osigurava da će poljoprivrednici imati stalnu žetvu prodajnih stabala svake godine, ali također osigurava stanište za divlje životinje i štiti zemljište od korištenja u druge svrhe. Zapravo, mnogi uzgajivači božićnih drvaca koriste strme obronke koji inače ne bi bili pogodni za poljoprivredne aktivnosti prenosi Onetreeplanted.org.

Prava božićna drvca, kao i svaka sobna biljka, pomažu u čišćenju zraka u kući uklanjajući prašinu i pelud iz zraka. Tako ćete također poboljšati kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru, koja se često smanjuje kada se sve zapečati za zimu prenosi Onetreeplanted.org.

Spaljivanje pravog božićnog drvca

Ako božićna drvca završe na odlagalištu, ona ostavljaju ugljični otisak koji je jednak količini od 16 kilograma emisija stakleničkih plinova, prenosi Carbontrust.com. Prilikom razgrađivanja, drvce proizvodi metan koji je 25 puta snažniji staklenički plin nego ugljični dioksid. Prema Carbontrust.com, spaljivanje božićnog drvca, ponovno sađenje ili prenamjena, može smanjiti ugljični otisak i do 80 % što je jednako 3,5 kilograma emisije stakleničkih plinova.

Božićna drvca mogu postati podvodni ekosustavi

Grane smreke, jele i borova pružaju ribama skrovište od grabežljivaca i privlače hranu za ribe. Razgradnji tih grana omogućava izgradnju zdravog sloja mahovine i algi što privlači kukce koji mogu biti super hrana za ribe prenosi Mentalfloss.com. U američkoj saveznoj državi Ohio, upravo se osušena božićna drvca koriste za zaustavljanje erozije i obnovu potoka. Proces uključuje vezivanje osušenih božićnih drvca u određene erodirane dijelove potoka kako bi usporio ili zaustavio eroziju i stvorio mjesta za taloženje kako bi se ponovno obnovio i uspostavio njegov tok prenosi Ekovjesnik.hr.

Recikliranje i kompostiranje božićnih drvca

Prava božićna drvca mogu se reciklirati. Grad poput Pariza u suradnji s prodavačima jelki potiče akciju prikupljanja i recikliranja starih jelki kako bi podigli svijest o važnosti prikupljanja ovakve vrijedne vrste otpada. Isto tako se i u Beču radi, gdje su na početku ove inicijative 2018. prikupili ukupno 757 tona, odnosno 173.000 božićnih drvaca, dok je prošle godine prikupljeno njih preko 190.000 ili 835 tona prenosi Večernji.hr.  

Malčiranje božićnih drvca

Puno drveća se melje za malč, koji se zatim koristi u mnoge različite svrhe, uključujući uređenje okoliša, vrtlarstvo i kontrolu erozije. Malč od božićnih drvca koristi se čak i za omekšavanje površine rekreacijskih staza, ublažavajući svaki korak za trkače i šetače prenosi Christmasdesigners.com. New York u SAD-u organizira i MulchFest koji kroz dva dana na više lokacija omogućuje građanima da recikliraju svoje božićno drvce i da uzmu malč za potrebe vlastitog vrta, iako se većina iskoristi za gradske parkove. Tako je prošle godine zbog tog festivala reciklirano više od 29 tisuća božićnih drvca.