Ali prije nedavnog istraživanja na Sveučilištu Queen's u Belfastu, nitko nije istraživao utjecaj stresa vlasnika na njihove pse u kontroliranom okruženju. Ova studija se razlikuje od gore navedenog istraživanja jer se posebno bavi utjecajem stresa vlasnika, mjerenog promjenama otkucaja srca, na stres koji njihov pas doživljava kada je kod veterinara.

U eksperimentu je sudjelovalo je 28 vlasnika i njihovih pasa. I vlasnici i psi nosili su monitore otkucaja srca tijekom cijelog eksperimenta kako bi istraživači mogli pratiti i bilježiti njihov otkucaj srca i varijabilnost otkucaja srca – radi mjerenja razine stresa. Zatim su vlasnike izložili stresnoj ili intervenciji za ublažavanje stresa i pratili učinak koji je to imalo na njih kao i na njihove pse.

Intervencija za smanjenje stresa sastojala se od digitalnog stres testa, koji je od vlasnika zahtijevao da izvrše zadatak mentalne aritmetike, kao i zadatak verbalne prezentacije. Intervencija za ublažavanje stresa bio je petominutni video vođene meditacije disanja. Otkrili su da se broj otkucaja srca kod pasa smanjivao kako su se navikli na okruženje veterinarske klinike. To sugerira da bi veterinari trebali dati psima vremena da se naviknu na kliniku prije nego što ih pregledaju. To ne samo da će smanjiti njihov stres, već može i poboljšati valjanost bilo kakvih pregleda ili testova, jer mjere poput otkucaja srca i disanja mogu biti povišene kao rezultat povećanog stresa.

želja nije dovoljna 5 tipova ljudi ne bi trebali imati psa

Također su otkrili da promjene u otkucajima srca vlasnika prije i tijekom eksperimenta mogu predvidjeti promjene u otkucajima srca njihovog psa. Ako su se otkucaji srca vlasnika povećali ili smanjili tijekom eksperimenta, vjerojatno su se i otkucaji srca njihovih pasa povećali ili smanjili u skladu s tim.

Ovi rezultati sugeriraju da psi mogu prepoznati stres kod svojih vlasnika, a to bi moglo utjecati na njihovu vlastitu razinu stresa, kroz proces "emocionalne kontaminacije". To je fenomen u kojem ljudi i druge životinje mogu "pokupiti" ili oponašati emocije i ponašanje ljudi oko sebe, bilo svjesno ili nesvjesno.

To također može ukazivati ​​na to da psi od svojih vlasnika traže informacije o svojoj reakciji na nova okruženja. Vlasnici su zamoljeni da ne komuniciraju sa svojim psima tijekom trajanja eksperimenta. Dakle, svaka procjena stresa vlasnika koju su napravili njihovi psi provedena je bez izravne komunikacije između vlasnika i ljubimca.

Što to znači za prosječnog vlasnika psa? Ako naš stres ima potencijal utjecati na naše pse, onda bismo to trebali uzeti u obzir kada posjećujemo veterinara. Ako veterinari pomažu vlasnicima da se osjećaju smirenije dok posjećuju kliniku, to bi moglo pomoći i njihovim psima da se osjećaju ugodnije.

"Iako se naše istraživanje prvenstveno usredotočilo na vezu između pasa i njihovih vlasnika, nedavna studija koja je istraživala ponašanje pasa otkrila je da miris znoja osobe koja je pod stresom i koja je psu bila nepoznata, utječe na učenje i spoznaju tog psa tijekom testa kognitivne pristranosti", rekla je autorica studije Aoife Byrne, predavačica Ponašanja i dobrobiti životinja na Sveučilište Queen's u Belfastu,

Test mjeri je li životinja u pozitivnom ili negativnom emocionalnom stanju i je li vjerojatno da će donositi odluke s optimističnim ili pesimističnim pogledom na svijet. To pokazuje da na pse može utjecati stres stranaca, kao i stres njihovih vlasnika.

Ono što je jasno iz najnovijeg istraživanja jest da su psi perceptivne životinje na koje utječu svijet i ljudi oko njih. Ljudi koji brinu o psima ili rade s njima trebaju imati na umu da njihov vlastiti stres može utjecati na stres njihovih pasa.

istraživanje Psi mogu naučiti riječi iz razgovora svojih vlasnika i više nego se mislilo