Da arhitektura zgrade ne treba više služiti samo namjeni za koju je napravljena dokazuje sve veći trend izgradnje građevina koje smanjuju čovjekov utjecaj na okoliš. Klimatske promijene već su nam pokazale dio svoje razorne snage no, ako ne promijenimo svoje navike i način razmišljanja, povratka na staro neće biti. To su shvatili i brojni arhitekti koji sve više dizajniraju građevine koje su samoodržive ili imaju smanjen utjecaj na okoliš. 

Kako bi građevina bila karbonski što neutralnija i ekološki prihvatljivija, mora ispunjavati nekoliko uvjeta. Najoptimalnije rješenje za zelenu zgradu je da sama proizvodi svoju energiju putem solarnih panela ili sličnih obnovljivih izvora energije. Također je važno smanjiti potrošnju električne i toplinske energije dobrom izolacijom te je uvijek dobar dodatak, ako zgrada ima opciju sakupljanja kišnice koja se može koristiti za toalet. 

Nekoliko takvih građevina u svijetu postavilo je novi zlatni standard moderne arhitekture i svojim zelenim rješenjima inspiriraju brojne arhitekte koji se bore za budućnost planeta. U pojedinim zemljama čak i vlasti potiču nova, ekološki prihvatljiva rješenja pa tako primjerice Grad Beč subvencionira ozelenjivanje fasada, krovova i unutarnjih dvorišta s iznosima od 3 do čak 20 tisuća eura. Ovakve akcije potaknut će građane na promjenu u pravom smjeru, a svakako i uljepšati obzore gradova.

Ovo su samo neke od modernih svjetskih građevina koje su implementirale ekologiju u arhitekturu, a svaka je od njih na svoj način doprinijela boljoj budućnosti Zemlje. 

Pixel zgrada, Melbourne, Australia

Kada je Pixel zgrada sagrađena prije čak jednog desetljeća, bila je prva građevina u Australiji koja je imala neutralan karbonski otisak. To znači da je ustanova sama generirala svu potrošenu energiju, ali i vodu. Na krovu ove neobične građevine nalaze se solarni paneli, ali i spremnici vode koji sakupljaju kišnicu i koriste ju za vodu u toaletima. Nepravilni oblici na fasadi pomažu u optimalnom korištenju vjetra i sunca kako bi smanjili potrebu za hlađenjem, ali i svjetlima tijekom dana. Otkako je izgrađena, Pixel zgrada postala je uzor brojnim arhitektima u Australiji. 

Beitou knjižnica, Taipei, Taiwan

Još jedna građevina koja sama proizvodi energiju putem solarnih panela te kišnicu skladišti za puštanje vode u toaletu je Beitou knjižnica u istoimenom parku smještenom u Taipeiju. Ono po čemu je posebna su veliki prozori koji puštaju mnogo svjetlosti u prostor knjižnice i tako smanjuju potrebu za umjetnom rasvjetom. Većina prozora je tijekom dana stalno otvorena tako da je potreba za rashladnim uređajima svedena na minimum. 

ACROS sjedište, Fukuoka, Japan

Japanski grad Fukuoka još je krajem prošlog stoljeća stvorio usku vezu moderne tehnologije i zaštite okoliša. Kako su stanovnici Fukuoke negodovali što će izgubiti još jednu zelenu površinu u gradu, arhitekt Emilio Ambasz osmislio je rješenje kako sagraditi modernu građevinu i sačuvati sve blagodati parka. Tako je u suradnji s ACROS kompanijom nastala zgrada po kojoj je Fukuoka danas poznata. Na samoj građevini nalazi se 15 katova visećih vrtova koji koriste prirodni pad za navodnjavanje zelenila, baš kao što se proces odvija na planinama. Zelenilo također izolira zgradu i značajno smanjuje potrebu za grijanjem i hlađenjem prostorija. Također je mjesto na kojem žive brojni lokalni insekti i ptice.

Bosco Verticale, Milano, Italija

Bosco Verticale stambeni neboderi više podsjećaju na šumu nego na zgrade. Ova dva identična tornja prekrivena su s više od 2 tisuće metara kvadratnih stabala i drugih biljki koje pomažu u pročišćavanju zraka, a osmislio ih je arhitekt Stefano Boeri. Osim što zelenilo na ovako visokom tornju izgleda fascinantno, odlično je za izolaciju same zgrade, a samim time se smanjuje i potrošnja energije potrebne za zagrijavanje i hlađenje prostora. Dva zelena tornja izdižu se na milanskom obzoru i prikazuju kako bi budućnost stambenih objekata trebala izgledati.

CopenHill elektrana, Copenhagen, Danska 

Ova vrlo neobična kombinacija elektrane i skijališta uistinu je jedinstvena u svijetu, a iza ideje stoji Bjarke Ingels Group. Elektrana CopenHill jedan je od najzelenijih elektrana na svijetu, a godišnje čak 440 tisuća tona preradi u čistu električnu energiju. Osim što građane opskrbljuje energijom, CopenHill također nudi nekoliko zabavnih aktivnosti u kojima mogu uživati. Osim velike skijaške staze, na samoj zgradi nalazi se i najviši umjetni zid za penjanje na svijetu, a na krovu se posjetitelji mogu prošetati kroz šumu i popeti na vidikovac. 

Naš partner projekta, HEP, mijenja se na zeleno, možeš i ti! Realizacija obnovljivog scenarija Hrvatske elektroprivrede rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine. Više saznaj ovdje!