Koliko često biste trebali prati posteljinu kada ste prehlađeni?
Stručnjak James Higgins, izvršni direktor tvrtke Ethical Bedding, preporučuje mijenjanje posteljine svaka 72 sata kada ste prehlađeni ili imate gripu kako biste se riješili bakterija koje bi se mogle zadržati u vašoj posteljini. "Virusi mogu dugo ostati u vašim plahtama i jastucima, a mogli biste i prenijeti gripu na svog partnera preko posteljine i otežati sebi oporavak", objašnjava Higgins za Mirror.
Higgins dodaje da posteljinu treba često prati u vrućoj vodi, a možete dodati i malo izbjeljivača koji ne mijenja boju ili vodikovog peroksida kako biste učinkovito dezinficirali posteljinu. Ipak, budite oprezni kod korištenja vodikovog peroksida jer bi mogao oštetiti posteljinu pa njega koristite samo ako je u pitanju neka čvršća tkanina.
"Osim toga, potrebna je i dezinfekcija izloženih područja. Predmeti u blizini poput budilica, lampi i noćnih ormarića trebaju se redovito dezinficirati, zajedno s koševima za rublje i perilicom rublja. Također, držite prozore i zavjese otvorene kad god je to moguće kako biste prozračili prostoriju i riješili se ustajalog zraka, a istovremeno iskoristili prednosti dezinfekcijskih svojstva sunčeve svjetlosti", kaže Higgins.
Razlika u poroznim i neporoznim površinama
Ispostavilo se da klice koje se prenose prehladom "žive" na posteljini vjerojatno puno dulje nego što biste očekivali, ali njihovo preživljavanje ovisi o nizu čimbenika uključujući vrstu površine na koju dospiju, vrstu patogena i utjecaje na okoliš poput vlage i temperature.
"Smatra se da virusi, bakterije i gljivice ostaju kraće vrijeme na poroznim površinama. Porozne površine uključuju bilo koju vrstu tkanine poput tepiha, odjeće i posteljine. Iako, koliko dugo će ostati ovisi o specifičnoj tkanini", dodaje Higgins.
Higgins objašnjava da virusi gripe mogu ostati na neporoznim površinama samo do devet sati. Na poroznim površinama (kao što je posteljina), izdržat će čak i kraće, odnosno samo četiri sata. Virusi vole topla, vlažna okruženja zbog čega često ulaze u ljudsko tijelo kroz grlo i nos. Dakle, zašto traju duže na neporoznim površinama koje su uglavnom tvrde i hladne?
"Porozne tkanine mogu apsorbirati vlagu i usisati je iz virusa, zbog čega će ostati suhe. Nedostatak vlage je ono što uzrokuje degradaciju strukture virusa. Zbog toga su upijajuće posteljine bolje za zdravlje od neupijajućih. Prozračna posteljina koja odvodi vlagu od tijela bit će higijenski zdravija za spavanje. Svi virusi koji se nađu u posteljini brzo će se razgraditi zbog dehidracije", objašnjava Higgins.
To znači da umjetne tkanine poput poliestera ili najlona nisu najbolje jer nisu jako upijajuće. Često se na njima ljudi znoje, ali je upravo to idealno za klice. "Standardni pamuk s kratkim vlaknima je bolji, ali ne puno. Zbog kratkih vlakana tkanina je manje upijajuća od onih s dugim vlaknima i ne može upiti puno vlage", dodaje Higgins.
No, organski pamuk dobro je poznat po svojoj prozračnosti i sposobnosti upijanja vlage. Na posteljini od organskog pamuka je ugodno spavati jer će biti biti hladna i suha tijekom cijele noći. Higgins dodaje da je dobar izbor posteljina od polusintetičke tkanine liocel jer je udobna i prozračna. Dobro upija i vlagu pa ima antibakterijska svojstva zbog čega klice neće moći dugo preživjeti.