Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti
Poziv je upućenim vladama, lokalnim zajednicama, nevladinim organizacijama, donositeljima zakonodavstva, poduzetnicima i pojedincima da svojim aktivnostima podupru provedbu Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, poznatog kao The Biodiversity Plan.
Prihvaćanjem The Biodiversity Plana, u prosincu 2022., svijet se složio oko globalnog plana za transformaciju našeg odnosa s prirodom koji postavlja ciljeve i konkretne mjere za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti do 2025. godine, rečeno je Hini u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
U Hrvatskoj, zahvaljujući njenom geografskom položaju, nalazimo izuzetno bogatstvo divljih vrsta koje obitavaju u raznolikim ekosustavima.
Posebnost divljih vrsta Hrvatske očituje se u brojnim endemima
"Smještaj Hrvatske na dodiru triju biogeografskih regija, razlog je što se na relativno malom prostoru može pronaći širok spektar različitih ekoloških uvjeta za razvoj gljivljeg te biljnog i životinjskog svijeta. Zbog ovog je razloga Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti", ističu iz Ministarstva.
Točna brojnost divljih vrsta u Hrvatskoj još uvijek nije poznata, no do sada je ukupno zabilježeno oko 40.000 vrsta, iako je pretpostavljeni broj znatno veći, moguće od 50.000 do preko 100.000, a znanstvenici svake godine otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste. Posebnost divljih vrsta Hrvatske očituje se po brojnim endemima (biljne i životinjske svojte rasprostranjene na određenom, često malenom ili vrlo malenom, geografski ograničenom teritoriju) koji čine gotovo 2,7 posto od ukupnog broja poznatih vrsta.
Hrvatska je jedna od rijetkih, iako po površini teritorija manjih država EU, u kojoj danas žive sve tri velike zvijeri - ris, vuk i medvjed, što ukazuje na visoko stanje očuvanosti ekosustava kao i na zdravu i uravnoteženu bioraznolikost.
Prema podacima iz 2019. područje Balkana prepoznato je kao „žarište bioraznolikosti“ za faunu kopnenih sisavaca Europe, a Hrvatska se s ukupnim brojem od 116 poznatih vrsta sisavaca nalazi na njenom samom vrhu. Sa zabilježene 34 vrste šišmiša, Hrvatska je na prvom mjestu po brojnosti vrsta u Europi. Također zahvaljujući očuvanoj prirodi, u Hrvatskoj su sa značajnim populacijama zastupljene neke u Europi izrazito ugrožene vrste ptica.
Zakonom strogo zaštićeno gotovo 2500 vrsta
Bogata i raznolika priroda najvrjedniji je resurs kojim Hrvatska raspolaže, a očuvana priroda osigurava sve funkcionalnosti neophodne za život i ekonomski razvoj, ističu u Ministarstvu.
Upozoravaju kako je priroda pod stalnim pritiskom ljudskih djelatnosti, a iako se ulažu značajni napori za njeno očuvanje, sve je ugroženija.
Podaci iz Izvješća RH o stanju očuvanosti vrsta i stanišnih tipova od interesa za EU iz 2019. ukazuju da je stanje očuvanosti u Hrvatskoj nažalost nedovoljno poznato, a podatak o čak 47 posto stanišnih tipova u nepovoljnom stanju osobito zabrinjava, kažu iz Ministarstva.
Samo sedam posto ocjena stanja očuvanosti vrsta od interesa za EU određeno je kao povoljno.
Skupina koja se ističe posebno velikim udjelom vrsta u nepovoljno - lošem stanju očuvanosti su sisavci (63,30 posto).
Od stanišnih tipova od interesa za EU, lošim stanjem očuvanosti ističu se travnjaci, čijih je 60 posto u nepovoljnom stanju očuvanja što je razlog za zabrinutost i zbog njihove važnosti za očuvanje divljih oprašivača.
U Ministarstvu ističu kako je jedan od glavnih mehanizama za očuvanje vrsta i njihova stroga zaštita. U Hrvatskoj je zakonom strogo zaštićeno gotovo 2500 vrsta.
UN je 22. svibanj proglasio Međunarodnim danom bioraznolikosti čime su ukazali kako je bioraznolikost globalna vrijednost od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije. Taj je datum ujedno i spomen na usvajanje Konvencije o biološkoj raznolikosti koja je potpisana na Konferenciji UN-a 1992. u Rio de Janeiru.
Republika Hrvatska 22. svibnja obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. proglasio Hrvatski sabor.