Što sve prijeti iz debelog trbuha?
Broj rupica na pojasu iz godine u godinu postaje sve veći? Tvoj struk je daleko od manekenskog? Čini se da takve brige more sve veći broj modernih ljudi. Učestalost tzv. trbušne, centralne ili abdominalne pretilosti iznosi čak 43,5 posto u Hrvatskoj, no to nas rijetko zabrinjava, jer obično gledamo tek koliko kilograma viška imamo.
Centralna pretilost sastavni je dio tzv. metaboličkog sindroma, pošasti modernog doba koja uključuje udružene poremećaje krvnog tlaka, masnoća u krvi i neosjetljivosti na inzulin što povećava rizik za bolesti srca i krvnih žila te dijabetes.
Masno tkivo na trbuhu najopasnije
Možda ti zvuči nelogično da možeš imati normalnu tjelesnu masu i imati sve čimbenike rizika koje imaju i pretile osobe – samo stoga što ti je masno tkivo koncentrirano oko struka. Masno tkivo koje se nalazi u tom području nazivamo i visceralno tkivo, a ono je značajno ''labilnije'' (lakše ulazi u cirkulaciju krvi i putuje po tijelu) i problematičnije za naše srce i krvne žile nego primjerice masno tkivo koje je smješteno na stražnjici i bedrima.
Brojna istraživanja dovela su u vezu širi obujam struka s različitim upalnim stanjima te bolestima poput inzulinske rezistencije, dijabetesa tip 2, povišene razine kolesterola u krvi i bolesti srca. Naime, smatra se da je masno tkivo koje okružuje unutarnje organe opasnije za zdravlje od potkožnog masnog tkiva.
Zanemarivanje ovog problema koji se obično razmatra tek kao estetski dokazano je i znanstvenim istraživanjima. U nedavno objavljenom istraživanju otkriveno je kako gotovo 9 od 10 ispitanika nije svjesno štetnih posljedica naslaga masnog tkiva smještenog u predjelu abdomena. Istraživanje u kojem je sudjelovalo čak 12000 Europljana, pokazalo je kako većina ljudi nije svjesna da je riječ o masnom tkivu koje negativno utječe na funkciju unutarnjih organa te povećava rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.
Cjelovite žitarice za uži struk
Svakodnevna konzumacija nekoliko serviranja cjelovitih, uz ograničeni unos rafiniranih žitarica dovodi do manje masnih naslaga na području struka, zaključili su američki znanstvenici.
Primjerice, osobe koje pojedu 2 kriške integralnog kruha i pola šalice zobene kaše dnevno, imaju 10 posto manje visceralnog masnog tkiva u usporedbi s osobama koje pojedu 2 kriške bijelog kruha i pola šalice bijele riže. Visceralno masno tkivo okružuje unutarnje organe, a smatra se problematičnim jer se vjeruje da izaziva bolesti srca i krvnih žila i dijabetes.
Međutim, ovo pravilo ne vrijedi ukoliko se poveća konzumacija cjelovitih, a ne smanji unos rafiniranih žitarica, utvrdili su autori studije objavljene u uglednom časopisu American Journal of Clinical Nutrition. Stoga, za tanki struk i bolje zdravlje valja zamijeniti bijelu rižu smeđom ili napraviti sendvič od integralnog kruha, a ne od bijelog.
Kada je struk preširok?
Iako su mnoge mlade žene sklone očajavati nad strukom koji se ne uklapa u manekenske mjere, medicinski gledano, obim struka kod žena veći od 80, a kod muškaraca 94 cm smatra se ''magičnom'' granicom koju ne bi trebalo prelaziti. Nešto liberalniji pristup navodi podatak od 88 cm za žene i 102 cm za muškarce i te vrijednosti opseg tvojeg struka nikako ne bi trebao prelaziti.
Također, bitan je i omjer struka i bokova koji ukazuje na rizik od pojedinih bolesti. Naime, pokazalo se da su osobe koje imaju masno tkivo smješteno u gornjem dijelu tijela – oblik jabuke – u većem riziku od kardiovaskularnih bolesti (posebice infarkta miokarda i moždanog udara) i dijabetesa. Novije studije povezale su širi opseg struka s povećanom učestalošću nekih vrsta karcinoma (primjerice karcinoma debelog crijeva) i demencije u starijoj dobi.
Također, moguće je imati normalnu tjelesnu masu i biti u riziku od bolesti ili neželjenih kardiovaskularnih događaja ili prijevremene smrti zbog preširokog opsega struka. Štoviše, novo veliko istraživanje pokazalo je da žene sa širokim obujmom struka normalne tjelesne mase imaju veći rizik smrtnosti u usporedbi s pretilim ženama ili ženama u kategoriji povišene tjelesne mase. Za sada još nije jasno iz kojeg razloga se događa taj fenomen pa su znanstvenici naglasili kako su potrebna dodatna istraživanja koja bi to pokušala objasniti.
Opseg struka kod djece predviđa rizik od dijabetesa
Temeljem rezultata dugogodišnje studije, udruženi američki i australski znanstvenici su došli do zaključka kako računanje indeksa tjelesne mase (BMI-a) kod djece nije idealna metoda za procjenu rizika od razvoja metaboličkog sindroma u kasnijoj dobi.
Većina je ranijih istraživanja koristila indeks tjelesne mase u procjeni pretilosti kod djece i predviđanju posljedičnog rizika od vezanih bolesti, međutim iako vrlo koristan, BMI ne razlikuje masno tkivo od nemasnog tkiva. Također, omjer težine i visine, kojeg pokazuje BMI, ne kazuje gdje je masno tkivo locirano u tijelu.
Rezultati studije su pokazali kako djeca s najširim opsegom struka (u vrhu 25 posto širine struka za svoju dob i spol) imaju 5 do 6 puta veću vjerojatnost da će oboliti od metaboličkog sindroma u usporedbi s djecom s najužim strukom. Upravo je mjerenje opsega struka kod djece prihvatljivija metoda jer učinkovito procjenjuje rizik od razvoja metaboličkog sindroma – stanja koji predstavlja spoj čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i dijabetesa.