U industrijaliziranom svijetu među odraslim osobama, adolescentima pa čak i djecom pretilost je globalni zdravstveni problem u porastu i glavni faktor rizika za pojavu bolesti kao što su dijabetes, bolesti srca i krvožilnog sustava. Do pretilosti dolazi radi utjecaja međudjelovanja gena, prehrane i okoliša. Važni faktori rizika vezani su uz utjecaje iz okoline i način života, uključujući one prisutne već u okruženju fetusa te kasnije tijekom cijeloga života poput kvalitete prehrane, izloženosti kemikalijama, mikroorganizmima i psihičkom stresu.

Stil života ili genetsko nasljeđe, što ima veći utjecaj?

Postoje li saznanja u kojoj mjeri gensko nasljeđe utječe na tjelesnu težinu, a koliko stil života, objašnjava Dajana Hmura, analitičarka iz Genos DNA laboratorija: "Brojna istraživanja potvrđuju da gensko nasljeđe utječe na tjelesnu težinu i kako postoje predvidive veze između gena i utjecaja okoline. Istraživanjima je identificiran niz gena povezanih s tjelesnom težinom, indeksom tjelesne mase (ITM), udjelom masnog tkiva u organizmu te motoričkim i funkcionalnim sposobnostima. Svi oni imaju potencijalnu ulogu u razvoju pretilosti, kao i utjecaj na izvođenje tjelesne aktivnosti. Neki od ovih gena uključeni su u regulaciju potrošnje energije, osjećaja gladi, metabolizma masti i ugljikohidrata, nastanka masnih stanica, proizvodnje topline i diferencijacije stanica. Naš genski ustroj određuje koja nam prehrana odgovara te na koji bi način trebali vježbati da bi ostvarili željele rezultate. Dakle, razlog debljanja sve većeg broja ljudi leži u njihovim genima, ali i u stilu života odnosno okolini koja motivira konzumaciju hrane i to često one bogate mastima i šećerima. Neredovita i nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i genski rizici vode ka pretilosti."

Nasljeđe određuje na kojem će se dijelu tijela taložiti masnoće

"Iako geni mogu u određenoj mjeri utjecati na razvoj povećane tjelesne težine, ona je ipak većim dijelom određena prehranom i fizičkom aktivnosti tj. životnim navikama pojedinca", objašnjava Dajana Hmura i dodaje da nasljeđe ne znači da je osoba osuđena na debljinu, već određuje sklonost debljanju. "Geni mogu utjecati na metabolizam pa tako i na brzinu pri kojoj tijelo nakuplja masnoće i mjesto na kojima se ona taloži te u određenoj mjeri otežati gubitak kilograma više nego onima čiji su preci bili vitki. Međutim, bez obzira na nasljeđe, pojedinac odabire stil vlastitog života (način prehrane i tjelesne aktivnosti) koji će definirati njegovu/nje tjelesnu težinu", rekla je Dajana Hmura.

Posjeti Mršavimo zajedno klub gdje te očekuje tim nutricionista i fitness trenera koji će ti pomoći kod mršavljenja.

Gen za pretilost jako utječe na apetit

FTO gen kodira za protein koji ima utjecaj na grelin - hormon koji stimulira osjećaj gladi. Nalazi se u metabolički aktivnim tkivima uključujući srce, bubrege, masno tkivo, mozak i hipotalamus gdje igra važnu ulogu u regulaciji apetita. "Varijanta A ovoga gena je povezana s povišenim razinom grelina u organizmu, povišenim indeksom tjelesne mase, a time i povišenim rizikom za pretilost. Osobe s dvije kopije mutirane varijante FTO gena (FTO AA genotip) biološki su programirane da više jedu zbog neodoljive želje za hranom, posebice visokokaloričnom hranom. Dakle, ako osoba ima predispoziciju za snažan apetit, veća je vjerojatnost da će se udebljati od lako dostupne i ukusne hrane", govori Dajana Hmura. U prošlosti, isti taj genotip štitio je naše pretke u vrijeme nestašice hrane. Oni bi preživjeli, dok bi njihovi mršavi susjedi propali.

U Genos DNA laboratoriju može se uz pomoć GENFat testa utvrditi postoji li genetička predispozicija za debljanje. "Budući da genske varijacije u genomu pojedinih osoba određuju i njihovu predispoziciju za razvoj pretilosti, zahvaljujući informacijama o genskom profilu koje dobijemo ovim testom, izbjegavanjem tvari koje uzrokuju pretilost i zdravim načinom života, može se poboljšati kontrola pretilosti te održavati optimalna tjelesna masa. Ako se GENFat testom potvrdi postojanje genetičke predispozicije za debljanje, u cilju prevencije može se napraviti plan prehrane i vježbanja. U skladu s tim, naš laboratorij nudi i poseban GENPerform test, personaliziranu DNA analizu 13 genskih varijanti povezanih s prehranom i tjelovježbom u skladu s kojom nutricionist i fiziolog daju preporuke o promjenama u prehrani i smjernice o vrsti i količini vježbanja u skladu s rezultatima analize", objasnila je Dajana Hmura.

Identificirano je 253 različitih dijelova DNA koji se povezuju s pretilosti

"Smatra se da je pretilost pod velikim utjecajem nasljeđa, a proizlazi iz međusobnog djelovanja više gena zajedno s različitim okolišnim čimbenicima. Trenutni vladajući sjedilački stil života zaslužan je za epidemijske razmjere pretilosti u svijetu, a procjenjuje se kako genetski doprinos pretilosti iznosi između 40 i 70 posto", kaže Mirja Jošić, nutricionistica i objašnjava: "Znanstvenicima je teško dati preciznu procjenu o utjecaju gena na pretilost u usporedbi s okolišnim čimbenicima zbog izuzetne složenosti pretilosti. No do sada je tijekom 60-ak istraživanja koja se bave otkrivanjem arhitekture gena i bolesti, identificirano 253 različitih dijelova DNA koji se povezuju s pretilosti.

Osim gena, od naših roditelja često 'nasljeđujemo' i prehrambene navike i način života. Međutim, tih se navika ipak možemo riješiti. Svatko ima svoj osobni izbor pa umjesto sjedenja ispred televizora možemo postati aktivni te birati cjelovite namirnice i raznovrsnu uravnoteženu prehranu. Ne samo da ćemo tako bolje izgledati i bolje se osjećati već ćemo postati poželjan uzor svojoj djeci."

Pročitaj koji je hormon je odgovoran za debljanje.