Pizza

Teško je pojesti samo jedan komad pizze, ako je riječ o kupovnoj smrznutoj zato što je ona kombinacija bijelog brašna, hidrogeniranih biljnih ulja, prerađenih sireva i konzervansa. Takva kombinacija naglo povisuje razinu šećera u krvi, nakon čega dolazi do brzog spuštanja razine šećera u krvi, a rezultat je ponovna želja za hranom. Pizze se ne treba odreći, ali ako brineš za svoje zdravlje i izgled onda je napravi sama. Tijesto zamijesi od cjelovitog pšeničnog brašna, a gore stavi nemasno meso, puno povrća i samo je pospi sa sirom. Tako ćeš dobiti uravnotežen obrok koji sadrži poželjne ugljikohidrate, proteine i masti.

Recept za zdravu pizzu s povrćem.

Bijela tjestenina

S bijelom tjesteninom je isto kao i s bijelim kruhom, naime i bijeli kruh i tjestenina bude poriv da ih se pojede puno više nego što je potrebno. Tjesteninu bi trebalo servirati samo onoliko koliko stane u pola šalice, a u restoranima jedno serviranje podrazumijeva i do četiri šalice kuhane tjestenine. Kad se tijelo preoptereti s jednostavnim ugljikohidratima gušterača potiče pretjerano lučenje inzulina pa se razina šećera u krvi naglo diže i zatim spušta te se vrlo brzo javlja glad. Sve se dodatno pogoršava s umakom koji ako je kupovni onda osim masnoća sadrži i veće količine šećera. Alternativa je integralna tjestenina i domaći umak.

Pročitaj neke od češćih zabluda o prehrani i dijeti.

Alkohol

Osim što smanjuje volju za jedenjem zdrave hrane, povećava i osjećaj gladi. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Alcohol & Alcoholism već tri čaše pića mogu poremetiti funkcioniranje nivoa leptina, hormona odgovornog za osjećaj sitosti. Leptin regulira energetski unos i potrošnju te se često naziva i hormonom sitosti. Razina leptina u krvi direktno ovisi o količini masnog tkiva. Naše tijelo stvara leptin kao odgovor na povećanje naslaga masti. On tada djeluje na hipotalamus (dio mozga) i daje 'instrukcije' tijelu da poveća potrošnju energije i smanji unos hrane. Time pomaže u očuvanju zdrave tjelesne mase. Kod pretilih osoba taj učinak leptina izostaje, odnosno razvija se rezistencija na leptin. Alkohol može iscrpiti zalihe ugljikohidrata iz tijela te dovesti do žudnje za unosom velike količine ugljikohidrata. Ako na poslu nakon što si prošlu noć pila alkohol žudiš za slanim grickalicama, uzrok može biti dehidracija i gubitak elektrolita.

Pomoću alkometra možeš izračunati kako određena količina alkohola utječe na zdravlje.

Slane grickalice

Čips, pereci i druge slane mješavine naglo povisuju i zatim snižavaju razinu inzulina u krvi, što brzo dovodi do novog osjećaja gladi. Postoji razlog zbog kojeg žudiš za slatkišima nakon što si pojela vrećicu čipsa. Budući da su nepce i mozak dobro povezani, nepce "javlja" mozgu da ima potrebu za slatkom hranom. Postoji i fenomen koji se zove "osjetno specifična sitost". Nakon jedenja čipsa želudac šalje poruku mozgu da je njegova potreba za slanom hranom zadovoljena i da treba slatku hranu, a to je kao da imaš dva odvojena trbuha koja treba napuniti.

Prijedlozi za zdravije varijante gricklaica.

Voćni sokovi

Iako cijeđeni voćni sokovi imaju status zdravih pića, oni sadrže sav šećer iz voća, ali ne i vlakna koja se uglavnom nalaze u pulpi i koži voća. Čaša svježe cijeđenog soka može  brzo podignuti razinu šećera u krvi i potom je spustiti, uzrokujući osjećaj gladi. Zato je bolje da napraviš smoothie jer će se tako zadržati vlakna iz kore i pulpe voća ili dodaj žlicu proteinskog praha kako bi uravnotežila šećer u krvi i tako imala duži osjećaj sitosti.

Dijeta sokovima ima svoje prednosti i nedostatke.

Umjetni zaslađivači

Bez obzira jesu li u tvom dijetnom soku ili u kavi umjetni zaslađivači poput aspartama, sukraloze, saharina i ostalih, oni djeluju na mozak kao da je dobio porciju slatkiša što dovodi do naglog povećanja energije, a vrlo brzo potom do naglog pada. Taj ciklus naglog dizanja i padanja šećera u krvi potiče veću želju za slatkišima. Tijekom vremena, taj proces može negativno utjecati na centre za kontrolu gladi u mozgu.

Više o utjecaju umjetnih zaslađivača na organizam doznaj ovdje.

Brza hrana (Fast food)

Gotovo svi sastojci u obrocima brze hrane, potiču organizam da poželi uzeti što veće porcije. Brza hrana je puna zasićenih masnih kiselina, šećera, bijelog brašna, kukuruznog sirupa. Osim toga sadrži i velike količine soli što može uzrokovati dehidraciju, a nije neobično da mnogi osjećaj žeđi zamjene s osjećajem gladi te se brzo vrate po još jedan hamburger.

Pjevačica Rihanna prije koncerta navodno jede ogromne količine brze hrane, pročitaj što kažu stručnjaci kako će to dugoročno utjecati na njezino zdravlje.

Žitarice za djecu

Bijelo brašno s velikim količinama šećera kojima obiluju žitarice za djecu predstavljaju udar na organizam. Tijekom noći i jutra tijelo proizvodi veće količine kortizola, s ciljem da tijekom predstojećeg dana štiti tijelo od stresa. Kortizol je hormon koji proizvodi nadbubrežna žlijezda koja se nalazi odmah iznad bubrega. Odlikuju ga brojne vitalne funkcije, uključujući reguliranje krvnog tlaka, reguliranje razine šećera u krvi, kao i umanjenje intenziteta upala te olakšava borbu sa stresnim okolnostima. Kad se u tijelu nalazi veća količina kortizola tijelo sporije metabolizira uneseni šećer. Taj proces dovodi do toga da se u krvi nalazi visoka razina šećera, ali on ne dolazi u potrebna tkiva što brzo dovodi do umora i osjećaja gladi. To ne znači da žitarice nisu dobar odabir za doručak, ali trebale bi biti od cjelovitih žitarica, sadržavati bar 5 grama vlakana i manje od 5 grama šećera u jednoj porciji.

Pročitaj što nutricionistica Darija Vranešić Bender kaže kako odabrati najbolje žitarice za doručak.