No istodobno se mijenja i naš imunološki sustav, a novo istraživanje pokazuje da se te promjene možda ne odvijaju jednakom brzinom tijekom cijelog života.

Znanstvenici s Duke-NUS Medical School analizirali su podatke o čak 3,8 milijuna imunoloških stanica gotovo 2000 zdravih ljudi u dobi od 19 do 97 godina. Otkrili su dva razdoblja u kojima su promjene povezane sa starenjem imunoloških stanica bile posebno izražene – oko 40. godine i ponovno nakon 60. godine.

IMUNITET Rutina koja jača imunitet: Kako izgleda jedan zdravi dan u praksi

Oko 40. godine posebno se mijenjaju određene T-stanice

Istraživači su analizirali aktivnost gena u različitim vrstama imunoloških stanica. Oko 40. godine najizraženije promjene uočili su u CD4 T-stanicama, koje imaju važnu ulogu u koordiniranju imunološkog odgovora. Drugi izraženiji val promjena pojavio se nakon 60. godine, kada su posebno bile zahvaćene CD8 T-stanice. One sudjeluju u prepoznavanju i uništavanju zaraženih ili abnormalnih stanica.

Rezultati zato sugeriraju da imunološko starenje nije potpuno linearan proces. Umjesto ravnomjernog slabljenja iz godine u godinu, postoje razdoblja u kojima se na staničnoj razini događaju izraženije promjene. To ipak ne znači da se s 40. ili 60. rođendanom naš imunitet naglo „prebacuje“ u lošije stanje. Riječ je o obrascima uočenima kod velikog broja ljudi, a ne o granici koja vrijedi za svaku osobu.

Imunološki sustav žena i muškaraca ne stari potpuno jednako

Zanimljivo je da su znanstvenici pronašli i razlike između žena i muškaraca. Određene vrste imunoloških stanica pokazivale su različite obrasce promjena ovisno o spolu.

To bi moglo pomoći znanstvenicima da bolje razumiju zašto neke bolesti povezane s imunološkim sustavom i starenjem nisu jednako česte kod žena i muškaraca. Primjerice, autoimune bolesti češće pogađaju žene. „Skloni smo razmišljati o starenju kao o postupnom procesu, ali naši rezultati pokazuju da imunološki sustav ne slabi jednostavno stalnom brzinom“, objasnio je jedan od autora istraživanja, izvanredni profesor Jacques Behmoaras.

Što ovo otkriće znači za nas?

Za sada rezultati ne znače da nakon 40. ili 60. godine trebamo uzimati određene dodatke prehrani ili na neki poseban način „jačati“ imunitet. Istraživanje nije ispitivalo prehranu, suplemente niti druge intervencije. Njegova je važnost prije svega u boljem razumijevanju načina na koji naš imunološki sustav stari. Znanstvenici se nadaju da bi poznavanje razdoblja u kojima se događaju veće promjene jednog dana moglo pomoći u razvoju preciznijih načina očuvanja zdravlja, prilagođenih dobi i spolu.

savjeti nutricionistice 3 doručka koja ne debljaju i jačaju imunitet