Zijevanje 

Ono služi za 'hlađenje mozga' ako je previše stimuliran ili prezauzet. 

Kihanje

Njime se tijelo rješava 'štetnih tvari' koje pokušavaju ući u organizam, a to su obično alergeni, mikrobi, prašina i ostali iritansi.

Rastezanje

Ljudi se instinktivno rastežu kako bi pripremili tijelo za fizičke aktivnosti koje ih čekaju tijekom dana. Dok se istežemo, u isto vrijeme rade mišići, pokreće se cirkulacija i popravlja raspoloženje. 

Štucanje

Kada se iziritira pneumogastrički živac, počinjemo štucati. Obično se to događa kada prebrzo pojedemo hranu, progutamo prevelik komad ili se jednostavno prejedemo, piše Brightside. Ovaj živac smješten je blizu dijafragme i želuca. 

Iznenadni trzaji

Vjerojatno si to doživjela kada si legla na spavanje. Polako počinješ tonuti u san i odjednom ti se tijelo trzne, kao da je doživjelo električni šok. Ovaj fenomen rezultat je naše evolucije i mozak nas zapravo pokušava spasiti. Kada počnemo tonuti u san, disanje se smiruje, puls se smanji ali vrlo malo, a mišići se počnu opuštati. Naš mozak ovo interpretira kao prijetnju smrću i zato nas šokira kako bismo se spasili. 

Mreškanje kože na prstima

Naše tijelo predugu izloženost vlazi tumači kao signal da je naš okoliš postao presklizak. Zato se koža na prstima mreška kako bi se lakše kretali kroz sklizave površine. 

Gubitak pamćenja

Izrazito neugodni događaji često se zaboravljaju jer naš mozak doslovno briše te ružne trenutke iz memorije kako bi mogli normalno funkcionirati. 

Naježenost

Primarna funkcija naježenosti je smanjenje gubitka topline kroz kožu kako bismo mogli održati tijelo toplim u neprijateljskom okruženju. 

Suze

Stručnjaci vjeruju da nam suze služe kao obrambeni mehanizam u teškim trenucima. Kada počnemo plakati dijelom zaboravimo na ono što doživljavamo jer smo zauzeti plakanjem.