Zašto koronavirus pogađa više muškarce nego žene?
Ovaj je tjedan Kineski centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio najveću analizu slučajeva koronavirusa do danas. Iako su muškarci i žene zaraženi u otprilike jednakom broju, stopa smrtnosti među muškarcima bila je 2,8 posto, u usporedbi sa 1,7 posto među ženama.
Podaci su izvučeni iz medicinskih kartona pacijenata, a uzorak ne može u potpunosti odražavati opseg epidemije.
SARS-om je zaraženo više žena nego muškaraca 2003. godine u Hong Kongu, ali stopa smrtnosti muškaraca bila je 50 posto viša, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Annals of Internal Medicine. Oko 32 posto muškaraca zaraženih MERS-om umrlo je, u usporedbi s 25,8 posto žena. Mladi odrasli muškarci također su umirali većim stopama od vršnjaka tijekom epidemije gripe 1918. godine.
Znanstvenici kažu da brojni čimbenici mogu djelovati protiv muškaraca u trenutnoj epidemiji, uključujući neke koji su biološki, a neki ukorijenjeni u načinu života.
Kada je u pitanju uspostavljanje imunološkog odgovora protiv infekcija, muškarci su slabiji spol.
"To je obrazac koji smo vidjeli kod mnogih virusnih infekcija dišnih putova - muškarci mogu imati lošije ishode", rekla je Sabra Klein, znanstvenica koja proučava razlike u virusnim infekcijama kod spolova i reakcije na cijepljenje na Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health. "To smo vidjeli s mnogim drugim virusima. Žene se protiv njih znatno bolje bore“, dodala je.
Žene također imaju jače imunološke reakcije nakon cijepljenja i imaju poboljšane imunološke reakcije u memoriji, koje odrasle štite od patogena kojima su bili izloženi kao djeca.
"Nešto je i u imuno sustavu kod žena drugačije", rekla je dr. Janine Clayton, direktorica Ureda za istraživanje ženskog zdravlja Nacionalnog instituta za zdravlje. Ali, postoji visoka cijena, dodala je: "Žene su daleko podložnije autoimunim bolestima, poput reumatoidnog artritisa i lupusa, kod kojih se imunološki sustav napada vlastite organe i tkiva. Gotovo 80 posto oboljelih od autoimunih bolesti čine žene", primijetila je dr. Clayton.
Razlozi zbog kojih žene imaju jači imunološki odgovor nisu potpuno jasni, a istraživanje je još u ranoj fazi, stručnjaci upozoravaju. Jedna od hipoteza je da jači imunološki sustav žena daje prednost preživljavanju njihovim potomcima, kojima ugrađuju antitijela iz majčinog mlijeka koji pomažu u uklanjanju bolesti dok se imunološki sustav dojenčadi još razvija.
Čvrsti biološki faktor može biti odgovoran, uključujući ženski spolni hormon estrogen, za koji se čini da igra važnu ulogu u imunitetu i činjenicu da žene nose dva X kromosoma, koji sadrže gene vezane uz imunitet. Muškarci, naravno, nose samo jedan x kromosom.
Eksperimenti u kojima su miševi bili izloženi virusu SARS-a utvrdili su da su mužjaci osjetljiviji na infekcije od žena.
"Muški miševi razvili su SARS pri manjoj izloženosti virusima, imali su niži imunološki odgovor i sporije su uklanjali virus iz svojih tijela. Oni su pretrpjeli veća oštećenja pluća i umirali su u višim stopama", rekao je dr. Stanley Perlman, profesor mikrobiologije na Sveučilištu Iowa, koji je bio viši autor studije.
Kada su istraživači blokirali estrogen u zaražene ženke miša ili uklonili njihove jajnike, veća je bila vjerojatnost da će umrijeti, ali blokiranje testosterona kod muških miševa nije pokazivalo razlike, što ukazuje da estrogen može igrati zaštitnu ulogu.
" Važno je napomenuti kako su razlike između muškaraca i žena suptilne - kod miševa to nije tako suptilno."
Kina ima najviše pušača i visoku stopu dijabetesa
Kina ima najveću populaciju pušača na svijetu - 316 milijuna ljudi - što predstavlja gotovo jednu trećinu pušača u svijetu i 40 posto konzumacije duhana u svijetu.
Kinezi također imaju višu stopu dijabetesa tipa 2 i visoki krvni tlak od žena, oboje povećavaju rizik od komplikacija nakon infekcije koronavirusom. Stope kronične opstruktivne plućne bolesti gotovo su dvostruko veće kod muškaraca iz Kine, nego kod žena.
Prikupljanje i analiza podataka o novom virusu prema spolu važno je kako za znanstvenike koji ga proučavaju tako i za širu javnost, rekli su stručnjaci.
Na primjer, od početka epidemije, zaposlenici javnog zdravstva naglašavali su važnost dobrog i čestog pranja ruku kako bi se spriječila infekcija. "Ali nekoliko je studija otkrilo da muškarci - čak i zdravstveni radnici - rjeđe peru ruke ili koriste sapun nego žene", rekao je dr. Klein.
"Mi dajemo ove široke pretpostavke da su muškarci i žene isti u ponašanju, u smislu praćenja bolesti, biologije i našeg imunološkog sustava, a mi jednostavno nismo", rekao je dr. Klein.