Vrtoglavica nije bolest, već simptom drugih zdravstvenih poremećaja i postoji više od 350 stanja koja je mogu uzrokovati. Poslije boli u prsima i umora, vrtoglavica je jedno od najčešćih stanja zbog kojeg se ljudi obraćaju liječniku.

Vrtoglavica (vertigo) je lažan osjećaj pokretanja ili vrtnje ili osjećaj da se predmeti pomiču ili vrte, obično praćen mučninom i gubitkom ravnoteže. Može trajati nekoliko trenutaka, ali se može nastavljati satima ili čak danima. Osoba s vrtoglavicom ponekad se osjeća bolje kada mirno leži, no vrtoglavica se može nastaviti čak i kada je osoba sasvim mirna i uopće se ne kreće.

Omaglice i vrtoglavice su jedan od češćih simptoma ovog stanja, ali važno je razlikovati pravu vrtoglavicu (vertigo) od sličnih senzacija, koji nisu prava vrtoglavica jer su uzroci i načini liječenja drugačiji.

Liječenje ovisi o uzroku

Vrtoglavice se dijele na dvije vrste ovisno o uzroku, a doc. dr. sc. Anton Glasnović, dr. med., specijalist neurologije i psihoanalitičar iz Poliklinike Affidea objasnio je koji su uzroci:

"Prve i benignije su periferne, dok su druge centralne. Pod periferne podrazumijevamo one koje imaju uzrok u moždanom živcu koji vodi vlakna do perifernog osjetila za ravnotežu, perifernom osjetilu za ravnotežu u unutarnjem uhu ili degenerativnoj bolesti vratnog dijela kralježnice. Centralne su vrtoglavice uzrokovane nekom od bolesti središnjeg živčanog sustava koja zahvaća mali mozak kao najvažniji centar za ravnotežu u mozgu, a uzrok može biti tumor, moždani udar, krvarenje ili demijelinizacija u tom području". 

Doc. dr. sc. Glasnović dodaje da vrtoglavica sama po sebi jest simptom, ali ne i bolest i ništa nam definitivno ne može reći o uzroku, no ako je praćena drugim simptomima poput povraćanja, gubitka svijesti, slabosti ekstremiteta, dvoslika i slično, može vrlo jasno upućivati na uzrok zbog kojega nastaje. 

Temeljem anamneze i kliničke slike neurolog određuje daljnji postupak s bolesnikom, a najčešće se radi o benignom paroksizmalnom pozicijskom vertigu (BPPV) ili posljedicama degenerativnih promjena vratne kralježnice, dok su ostali, opasniji uzroci relativno rijetki. 

Doc. dr. sc. Glasnović objašnjava da dijagnostički postupak, ako se sumnja na neki od opasnijih uzroka, ide u smjeru MR-a mozga i vratnog dijela kralježnice, audiovestibulološka obrada te "Color Doppler" žila vrata. 

"Liječenje je ovisno o uzroku, a u slučaju BPPV-a simptomi skoro u potpunosti nestaju jednostavnim manevrom s bolesnikom, dok je liječenje ostalih tipova vrtoglavica vezano za uzrok zbog kojega nastaju", ističe neurolog.

Često su dovoljni tretmani koji se mogu primijeniti kod kuće, promjenom načina života kao i lijekova.

Nekoliko savjeta za prvu pomoć

U slučaju naglog napada jake vrtoglavice najbolje je odmah sjesti ili leći da bi se izbjegao pad i ozljeda glave, dobro je i popiti nešto tekućine, po mogućnosti soka ako je pad razine šećera u krvi uzrokovao vrtoglavicu. Ako vrtoglavice postanu česte te utječu na svakodnevne aktivnosti potrebno je potražiti pomoć liječnika, a posebno u slučaju ako ih prati poremećaj govora, dvoslike ili slabost mišića lica i udova. Nakon dijagnostičke obrade liječnik će utvrditi je li potrebno liječiti bolest koja je uzrokovala simptome vrtoglavice, a ako to nije moguće postoji nekoliko lijekova koji se mogu koristiti za simptomatsku terapiju.

Affidea djeluje u Hrvatskoj od 2008. godine, pri tome osiguravajući široki raspon usluga po najvišim medicinskim, europskim i svjetskim standardima. Nudi dijagnostičke usluge i specijalističke preglede na četiri lokacije u tri grada; Zagrebu, Šibeniku i Splitu. Usluge dijagnostičkog snimanja uključuju magnetsku rezonanciju MR, višeslojnu kompjutoriziranu tomografiju MSCT, rendgen RTG, mamografiju, ultrazvuk UZ. Affidea centri u Hrvatskoj postali su nezaobilazna odrednica kako privatnih pacijenata tako i pacijenata javnog zdravstvenog osiguranja (HZZO) upravo zahvaljujući kompetenciji tima vrhunskih stručnjaka, dugogodišnjem medicinskom iskustvu i velikim ulaganjima.