Male tajne poznatih dermatologa: Kakve kreme koristiti tijekom ljeta
"Naš loš odnos prema okolišu odigrao je svoju ulogu u porastu oboljelih od melanoma jer je ultraljubičasto zračenje pojačano, a ono je glavni uzrok nastanka melanoma. Sunčanje u solariju također može uzrokovati nastanak melanoma kao i genetika. Činjenica je da je sunce izvor života, samo ga treba pravilno koristiti i znati kada je dosta.
Primjerice za sintezu D vitamina dovoljno je deset minuta boravka na suncu, a to ne mora biti direktno izlaganje", rekla je akademkinja Mirna Šitum, prof.dr.sc. predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice u live emisiji missZDRAVE i objasnila da je vrlo opasno širenje dezinformacija o štetnosti krema za sunčanje. Rekla je da se već desetljećima bavi dermatologijom i da još nikada nije imala ili čula za slučaj da je netko obolio od melanoma zato jer se mazao s fotozaštitnim kremama, ali da je imala niz slučajeva oboljelih od raka kože koji se nisu mazali s kremama sa zaštitnim faktorima. Istaknula je da je poruka jasna i da se pored drugih mjera kao što je izbjegavanje direktnog izlaganja suncu od 10 do 16 sati, a po novim preporukama od 10 do 17 sati, svi trebaju mazati s kremama koje štite od štetnih sunčevih zračenja.
Kremu sa SPF treba čuvati pored krema za dnevnu njegu lica ili četkice za zube
Ako kremu staviš na vidljivo mjesto u kupaonici to će te najbolje podsjetiti da je je trebaš upotrijebiti svako jutro prije nego što izađeš iz kuće. "Već godinama držim kremu za sunčanje na istaknutom mjestu u kupaonici, uz četkicu za zube i kremu za dnevnu njegu", kaže dr. Ranella Hirsch, dermatologinja za Women's Health. Da je ta navika utemeljena pokazala je studija u kojoj je skupina sudionika koja je držala kremu sa SPF uz zubnu pastu u kupaonici povećala upotrebu za 20% za razliku od skupine ispitanika koji su kremu držali na manje vidljivom mjestu.
Mazati se treba svaka dva sata bez obzira na visinu zaštitnog faktora
Sun protection factor (SPF) je mjera koja označava koliko dugo možeš ostati na suncu bez opasnosti od opeklina u odnosu na okolnosti bez zaštite. Što je veći SPF, duže ćeš biti zaštićena od UVB zraka. Ako duže boraviš na suncu, svakako se preporučuje zaštitni faktor 30 ili veći. No viša zaštita ne znači nužno i bolja, SPF 50 pruža tek 12 posto bolju zaštitu od UVA i UVB zraka od faktora 30. Hidratantne kreme sa zaštitnim faktorom posebno se preporučuju ako imaš suhu kožu, kako bi smanjila mogućnost starenja kože izazvanu izlaganjem suncu. Ako si sklona alergijama, izbjegavaj kreme i ulja za sunčanje koji sadrže umjetne tvari i ekstrakte koji bi mogli potaknuti alergijsku reakciju.
Dr. med. Zdenka Zorić, specijalistica dermatologije i venerologije na jednoj od tribina održanih u organizaciji missZDRAVE rekla je da apsolutna zaštita od sunca ne postoji, ali i da treba biti oprezan kod izlaganja suncu zbog fotostarenja: ''Fotostarenje je pojam koji opisuje koliko je naša koža starija od nas samih i manifestira se smanjenjem količina kolagena te gubitkom elastičnosti kože. Kožu treba mazati zaštitnim sredstvima svaka dva sata bez obzira bili oni vodootporni ili ne, jer vodootporno ne znači i otpornost na trenje prilikom brisanja ručnikom ili na znojenje. Preporučuje se stoga nanijeti od 5 do 6 žlica zaštitne kreme na cijelo tijelo svaka 2 sata.''
Niti jedan dio tijela ne smije biti zanemaren
Dr. Doris Day za Health je izjavila da je tijekom godina svoje dermatološke prakse primijetila da puno ljudi zanemaruje određene dijelove tijela među kojima je područje iza ušiju, vrhovi stopala, koljena, stražnja strana ruku, bočna strana vrata, pa čak i prostor između nožnih prstiju i linija razdjeljka na tjemenu te usne. "Na tim dijelovima tijela, česta je pojava smeđih mrlja iz čega je vidljivo da ih mnogi ljudi zaboravljaju zaštititi. Kada se izlažem suncu osobno pazim da mi je svaki dio tijela zaštićen kremom sa SPF", rekla je Day.
Kožu treba nahraniti i iznutra jer tako postaje otpornija
Dermatologinja dr. Whitney Bowe rekla je da je koža otpornija na štetno djelovanje sunčevih zraka, ako je nahranjena iznutra te da ona nastoji unositi dovoljno antioksidansa svako jutro. "Koža 'voli' vitamine C i E koji djeluju antioksidativno i štite ju od sunčevog oštećenja te umanjuju štetu uzrokovanu slobodnim radikalima – izazivačima starenja. Također, vitamin C pomaže koži izgraditi kolagen – protein koji je zaslužan za strukturu i čvrstoću kože. Vitamini u službi ljepote UV zračenje te prirodan proces starenja uzrokuje razgradnju kolagena što dovodi do nastanka bora i obješenosti kože.
Obilje vitamina C nalazi se u brokuli, prokulicama i jagodama. Poznato je kako je biotin odgovoran za formiranje baze kože, kose i noktiju. Najbolji izvori biotina ili vitamina H su kikiriki, bademi, blitva, kozje mlijeko, jogurt, rajčica i jaja. Biotin se u značajnim količinama nalazi i u mrkvi, luku, avokadu i lososu. Vitamin A je još jedan od vitamina koji djeluju u službi ljepote održavajući i obnavljajući stanice kože", objasnili su iz Nutricionističkog tima Vitaminoteke.