Jesen je idealna za nove početke i promjene pa zašto ne bismo ovu jesen počeli zdravije. Na pitanje jesu li kardiovaskularne bolesti najveći uzrok smrtnosti kod nas i u svijetu, akademik Miličić je odgovorio da jesu te je dodao kako smo "uslijed pandemije koja je potencijalno vrlo opasna i prijeti nam u jesensko-zimskim mjesecima. "Bojimo se da će biti lošiji ishodi bolesti jer ćemo biti više u zatvorenim prostorima, a stariji će biti vrlo osjetljivi", dodao je.

"U Hrvatskoj svaki dan umre oko 60 osoba od kardiovaskularnih bolesti, zamislite da slušate na vijestima svaki dan - umrli su jer su pušili i jeli šećer"

Kao glavne čimbenike vezane uz zarazu koronavirusom akademik navodi kako je vrlo rizičan visoki tlak, a i debljina se pokazala faktorom za lošiji ishod bolesti, pogotovo u kombinaciji s drugim kardiovaskularnim bolestima. "Takvi pacijenti imaju veće šanse od zaraze i ugroženiji su. Također, ljudi koji imaju kronične bolesti blago su imuno kompromitirani, ali kad obole tijek bolesti često je kompliciran. Iako svatko promjenom životnih navika može puno učiniti za zdravlje svoga srca. U Hrvatskoj svaki dan umre oko 60 ljudi od kardiovaskularnih bolesti. Zamislite da svaki dan slušate na vijestima umrli su zato jer su pušili i jeli šećer", rekao je.

Festival zdravlja Kako ostati normalan u nenormalnim vremenima?

Dr. Matias Trbušić, istaknuo je kako ljudi moraju kontrolirati svoje zdravlje unatoč koronakrizi, pogotovo oni s upozoravajućim simptomima. "Lockdown u travnju i svibnju bio je agresivan, ali takav je i morao biti jer nismo znali dovoljno o virusu, pa su se ljudi manje kontrolirali", rekao je Trbušić.

Fitness, koronavirus i debljanje

Popularna tema u zadnje je vrijeme i fitness, odnosno debljanje za vrijeme koronavirusa. Na pitanje jesu li se Hrvati počeli više baviti sportom u karanteni, doktor Miličić odgovorio je kako za to nemamo statističke podatke.

Ovisno o tipu osobe, Miličić ističe kako nekome više odgovara trčanje, a nekome hodanje. "Ako osoba ima potpuno zdravo srce, onda je trčanje u redu, ali ako netko ima problema s kostima ili srcem, onda za njega nije. Hod je odličan i kada bismo svi žustro hodali oko 30 minuta dnevno puno bismo učinili za svoje zdravlje", zaključio je. Također, nadodao je i kako se osoba koja se bavi intenzivnim sportom treba pregledati. "Primjerice, sredovječni ljudi koji idu poslije ručka na tenis često se sruše na terenu ili ljudi koji izađu ispred kuće i čiste snijeg, a nisu navikli na tu aktivnost plus hladnoća, često dožive infarkt", naveo je Miličić. 

Festival zdravlja Kako vježbati kad nemaš trenera i kad si sam svoj majstor?

Trbušić se na to nadovezao i rekao kako sporadični sport tipa nogomet jednom tjedno nije baš rješenje. Bolje je dva puta tjedno aktivno vježbanje ili hodanje svaki dan." Također, on savjetuje da muškarci iza četrdesete godine trebaju redovito provjeravati masnoće u krvi i mjeriti tlak, a isto vrijedi i za žene, pogotovo one nakon pedesete godine.

"Načelno, muškarci i žene jednako su rizični, ali žene štite spolni hormoni, osim ako imaju veliku količinu masnoće u krvi ili puno puše. No, kad nastupi menopauza postaju jednako ugrožene kao i muškarci", zaključio je Miličić.

Uz hranu se konstantno vežu oprečne informacije

Akademik Miličić dalje navodi kako se uz hranu konstantno vežu oprečne informacije te smatra da su za sve krivi Amerikanci koji su šezdesetih počeli promovirati nezdrave namirnice. "Imamo masnoće iz crvenog mesa koje nisu štetne ako ih se uzima u razumnoj količini. Ugljikohidrate treba smanjiti u prehrani jer nepovoljno utječu na razine masnoća, a i povisuju šećer. Za doručak treba izabrati cjelovite žitarice, voće i jogurt. Ali, ono najbitnije jest da svatko treba pronaći svoju mjeru i količine koje im odgovaraju, a ne uzrokuju debljanje."

Na isti problem nadovezao se i Trbušić: "Kada bismo smanjili unos soli za tri grama spasili bismo 4000 ljudi godišnje." Također, on savjetuje da ljudi trebaju piti više vode, što zbog hidriranosti, što zbog činjenice da ljudi često žeđ zamjenjuju s gladi.

Za kraj, Miličić navodi kako su na gripu i koronavirus posebno osjetljivi kronični bolesnici te savjetuje da se svi cijepe protiv pneumokoka i gripe. "Čak 70 % kardiovaskularnih bolesti mogu se prevenirati, a liječenje također daje odlične rezultate. Zdravlje svojeg srca držite u svojim rukama."