Sir David Attenborough slavi 100. rođendan, a ovo bi mogla biti tajna njegove dugovječnosti
Omiljeni engleski voditelj i prirodoslovac pripisao je svoj dug i zdrav život jednom ključnom faktoru: čistoj sreći.
Govoreći uoči svog 90. rođendana 2016. godine, Attenborough je za The Guardian rekao da razlog zašto je i dalje kognitivno i fizički sposoban, dok toliko njegovih voljenih pati s godinama, "nije kršćanska vrlina, već samo sreća". A sve više dokaza upućuje na to da bi mogao biti u pravu, barem do određene mjere. Neki ljudi jednostavno imaju veće šanse da će živjeti dulje. To je stvar sreće, ali to je samo dio priče.
Jasno je da postoje promjene koje možemo napraviti kako bismo poboljšali svoje izglede za dulji život. Posljednjih godina sve je veća fascinacija istraživanjima 'dugovječnosti' kako bi se otkrilo koje su od ovih zdravih navika najvažnije. Neki znanstvenici procjenjuju da je doživljavanje 90. godine života povezano s 30 posto genetike i 70 posto zdravstvenih navika, poput prehrane ili tjelesne aktivnosti.
Attenboroughov život uglavnom se poklapa s onim što znanost otkriva. On je aktivan stariji muškarac, društveno i fizički, koji je i dalje izrazito zauzet za nekoga svojih godina. U prošlosti je rijetko spominjao mogućnost umirovljenja, govoreći da se 'plaši' same ideje. Tako je prošle godine, na svoj 99. rođendan, Attenborough objavio novi dokumentarac.
"Nakon što sam gotovo 100 godina živio na ovom planetu, sada razumijem da najvažnije mjesto na Zemlji nije na kopnu već na moru. Tijekom mog života bili smo na putu otkrivanja oceana", rekao je Attenborough u traileru za dugometražni film.
Moguće je da su Attenboroughov aktivan život i uporna strast prema prirodi pridonijeli njegovom trajnom zdravlju i dugovječnosti, a sve je više dokaza koji podupiru tu ideju. Odrasli stariji od 50 godina, na primjer, koji imaju snažan osjećaj svrhe u životu, obično imaju bolje fizičke i mentalne zdravstvene ishode. Neke studije čak ukazuju na niži rizik od smrti od bilo kojeg uzroka.
Studija stogodišnjaka u Novoj Engleskoj, provedena u Sjedinjenim Državama, najveća je i najopsežnija studija stogodišnjaka i njihovih obitelji na svijetu. Istraživači su otkrili da iznimna dugovječnost obično dolazi u obiteljima, što ukazuje na snažnu genetsku komponentu.
No, moguće je da su u igri i međugeneracijsko roditeljstvo ili faktori osobnosti. Studija, na primjer, sugerira da djeca stogodišnjaka imaju veću vjerojatnost da imaju snažan osjećaj svrhe nego opća populacija, a to je povezano s nižim stopama bolesti, invaliditeta i kognitivnih oštećenja.
"Dobro starenje nije samo izbjegavanje ili odgađanje bolesti", rekla je koautorica i biostatističarka Paola Sebastiani sa Sveučilišta u Bostonu. "Osjećati se dobro u životu je važno i treba ga smatrati važnim aspektom zdravog starenja."
Ipak, preživljavanje 90. godine života nije u potpunosti posljedica zdravih navika i pozitivnog pogleda na život; čini se da samo osobe s najjačim genima dosežu određenu točku. Neki znanstvenici procjenjuju da preživljavanje do 110 godina, dob superstogodišnjaka, može biti otprilike 70 posto genetski uvjetovano.
Uzmimo za primjer jednu od najstarijih osoba na svijetu: ženu u Španjolskoj, po imenu Maria Branyas, koja je živjela 117 godina i koja je posjedovala iznimno mlad genom. Prema nedavnim istraživanjima, Branyas je rođena s rijetkim genetskim varijantama povezanim s dugovječnošću, imunološkom funkcijom te kardiovaskularnim i neurološkim zdravljem. Ali Branyas je također održavala zdrav društveni život, ostala fizički aktivna i slijedila mediteransku prehranu, a sve to je povezano i sa sporijim starenjem.
Nedavni dokazi upućuju na to da neki 'superstarci' imaju koristi od kombinacije gena, načina života i slučajnosti. Razotkrivanje tih čimbenika je težak posao. Uostalom, geni ne postoje u vakuumu, a na njihovu ekspresiju mogu utjecati način života i okolna okolina.
U Velikoj Britaniji i SAD-u, stopa stogodišnjaka poput Attenborougha gotovo se udvostručila u posljednjih dvadeset godina. To je vjerojatno posljedica kombinacije promjenjivih čimbenika, poput medicinskog napretka, promjena načina života i rasta stanovništva. Zanimljivo je da, dok žene u Ujedinjenom Kraljevstvu imaju veću vjerojatnost da dožive 100. rođendan, broj muškaraca stogodišnjaka raste brže, te se utrostručio u posljednja dva desetljeća. Ipak, šanse za to su male. Samo oko 0,025 posto trenutne populacije doživjelo je 100 godina.
"Imao sam najneobičniji život", rekao je Attenborough u dobi od 93 godine u traileru za film pod nazivom Život na našem planetu. "Tek sada shvaćam koliko je to izvanredno."