Na Roza kavi s liječnicima: Mastektomija da ili ne, pomažu li suplementi
Roza kava bila je namijenjena ženama svih generacija, bez obzira na njihovo zdravstveno stanje.
Na razgovor je došlo nekoliko liječnika - dr. Natalija Dedić Plavetić, pročelnica Poliklinike u Klinici za onkologiju KBC-a Zagreb, dr. sc. Vesna Ramljak, predstojnica Odjela za patologiju i citologiju Klinike za tumore KBC-a Sestara milosrdnica i predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska, sc. Andrej Roth, dr.med., spec. opće i subspec. plastične kirurgije, Klinika za tumore KBC-a Sestara milosrdnica, Maja Vukoja, dr. med. spec. psihijatar, Dnevna bolnica za afektivne poremećaje Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, Ivona Poljak, psihologinja, Klinika za onkologiju KBC-a Zagreb i Andrej Prošev, dr.med., specijalizant psihijatrije, Županijska bolnica Čakovec.
Cilj Roze kave postignut je i mnogo zanimljivih pitanja postavljeno je bilo doktorima. Svojim stručnim savjetima riješili su određene nedoumice vezane uz prevenciju, samopregled, liječenje i život nakon karcinoma dojke.
"Ovo je naša peta po redu 'kava'. Ideja je bila, kako nam se ljudi često javljaju s pitanjima, organizirati događaj gdje bi žene same, iz prve ruke, mogle saznati željene informacije. Ideja je bila i da se podružimo. Ovaj mjesec je posvećen borbi protiv raka dojke pa nam je on i u fokusu", rekla je Ivana Kalogjera.
Razgovor je počeo općenitim pitanjima o raku dojke i obolijevanju od istoga.
"Rak dojke je jako čest. Činjenica da je nekome majka, baka ili teta imala rak, ne mora nužno značiti da je rak nasljedan, on može biti slučajan. Gotovo bi svatko, u široj obitelji, mogao pronaći barem jednu osobu koja je bolovala od karcinoma dojke. No, ako je majka oboljela u ranijoj dobi ili oboljela od trostruko negativnoga raka dojke onda može postojati određena sumnja. Ako netko ima nasljedni rak, onda bi srodnici trebali ići u programe praćenja barem 10 godina prije od dobi u kojoj je rak dijagnosticiran navedenoj osobi", rekla je dr. Natalija Dedić Plavetić.
U veoma ugodnome okruženju Velveta i uz šalicu kave, razna pitanja, teme i rasprave su se izmjenjivale. Mnoge je zanimalo nešto više o markerima, ali i mastektomiji.
"Postoji velika vjerojatnost da iako se pacijent odluči na mastektomiju da mi možda nećemo ništa naći. U većini slučajeva zapravo ne nađemo ništa, pogotovo kod velike dojke. Nedugo sam imala pacijenticu čiji je karcinom bio 5 milimetara. Da je bio samo milimetar manji, da je bio 4 milimetra, on bi možda upao između dva reza za vrijeme mastektomije i mi ga ne bismo vidjeli." navela je Dedić Plavetić.
"Marker kod dojke nije precizna metoda. On je od veće koristi za kasnije praćenje u slučaju pojava metastaza. A ne mora ni onda biti. To ovisi od doktora do doktora hoće li se raditi markeri. Za prostatu su oni veoma važni, kod dojke ne toliko." objasnio je sc. Andrej Roth, dr.med., spec. opće i subspec. plastične kirurgije iz Klinike za tumore KBC-a Sestara milosrdnica.
Prehrana, suplementi, THC
Razgovor se dalje nastavio vezano uz prehranu i razne suplemente koje bi pacijenti trebali uzimati ili uzimaju na svoju ruku.
"Smatram da je veoma važno što prije vratiti sve u normalu, pa i hranu." rekao je Roth.
"Uvijek je važnija zdrava prehrana. Ljudi ponekad sada kupuju lošije namirnice kako bi si mogli kupiti skuplje suplemente. To ne treba raditi. Svaka generacija sa sobom nosi novi suplement. Nekad je to aronija, nekad noni sok, nekad THC. Ljudi se obogaćuju na uvozu navedenih stvari i preprodaji pacijentima. No, prirodno je da ljudi žele ipak dio liječenja uzeti u svoje ruke i sami sebi pomoći. Imati kontrolu nad jednim dijelom. No, ne treba pretjerivati", rekla je Dedić Plavetić.
Doktorica Natalija Dedić Plavetić osvrnula se i na uzimanje THC preparata.
"Ja vjerujem da 80 % mojih pacijenata uzima THC preparate. Mislim da tu ideju ne treba kriminalizirati, ali ni idealizirati." nastavila je Dedić Plavetić "nedugo sam imala slučaj pacijentice koja je došla i donijela punu vrećicu suplemenata. Vrećicu u vrijednosti 5000 kuna. Da ih je sve uzela, došlo bi do predoziranja, prvotno vitaminom D, a onda i ostalih stvari. Napravila bi više loših nego dobrih stvari."
"Službena medicina ne priznaje baš puno toga. THC može poništiti učinak imunoterapije. Ja bih tu bila jako oprezna. Mislim da je vrijeme i da veliki bolnički centri dobiju fitoterapeute jer mi kao doktori nemamo sva znanja." zaključila je.
Žene je zanimalo i zašto ljudi imaju tendenciju kontrolirati barem dio liječenja. Na to su odgovorile psihijatrica Maja Vukoja, i psihologinja Ivona Poljak.
"Kada imate osjećaj da nešto kontrolirate, imate osjećaj da će sve dobro proći i dobro se završiti. Jer, ako nema kontrole, vizualizirate negativan ishod. No, važno je napomenuti da mozak sve sluša. Kada su misli negativne i kemija mozga funkcionira na drugačiji način, nepovoljno i za psihičko, ali i za fizičko stanje." rekla je Vukoja.
Udruga Nismo same daje velik doprinos cijele godine, a ne samo u listopadu za bolji tretman onkoloških bolesnika u Hrvatskoj. Prošle godine u ožujku pokrenule su projekt prijevoza žena na kemoterapiju ‘Nisi sama – ideš s nama’, a dosad su bili potpora za 180 žena oboljelih od raka koje se liječe u zagrebačkim bolnicama.