Zbog njezine emotivne reakcije mnogi su se pitali je li normalno da tako mlada osoba vodi tako velike bitke i manipulira li netko njome.

Kolumnisti uglavnom desnih medija, poput Michaela Knowlesa s Fox Newsa, inače Trumpove omiljene TV postaje rekao je za Gretu da je ona mentalno bolesno dijete iz Švedske koje iskorištavaju njezini roditelji i međunarodna ljevica. Kako piše Express, Fox News se nakon te izjave ispričao u rekordnom roku. Fox News nije bio jedini, kolumnist Herald Suna iz Australije, Andrew Bolt, pisao je o njoj tijekom posljednjih mjeseci da je 'čudakinja', da je 'duboko poremećena', da je 'školski redikul' s 'mnogim mentalnim problemima'." Komentara ispod članaka sličnih navedenima nije nedostajalo ovih dana ni po hrvatskim medijima.

Međutim, javnost treba znati da jest činjenica da je Greti Thunberg dijagnosticiran autizam, ali ona ima Aspergerov sindrom - poremećaj sa samog ruba autističnog spektra. Osobe s Aspergerovim sindromom su visokofunkcionalne i ako se s njima radi te imaju podršku postižu rezultate kao i svi ostali, ovisno o svojim predispozicijama. Ono što je simptomatično za Aspergerov sindrom navodi se kao neobično ili ekscentrično ponašanje, ponavljajući obrasci ponašanja, fiksaciju na određene aktivnosti i zanimanja, osjetljivi su na zvukove, mirise, okuse ili strukture predmeta.

Također ih karakterizira  izrazito konkretna uporaba govora ili poteškoće pri razumijevanju ironije ili šala (kao kod Sheldon iz popularne serije "Teorija velikog praska"). O svom doživljaju svijeta i sama Thunberg je rekla: "Imam poseban interes. Vrlo je uobičajeno da ljudi s autističnim spektrom imaju neobične interese. Za osobe s mojim sindromom vrlo je tipično da stvari doživljavaju crno ili bijelo. Čini mi se da smo mi autisti normalni dok je ostatak svijeta čudan jer je neobično to što govore koliko su klimatske promijene strašne, a nastavljaju se ponašati kao prije. Ako emisije plinova moraju stati, onda ih moramo zaustaviti. Za mene je to crno-bijela tema i nema sive zone kada je riječ o opstanku."

Doznaj više o Aspergerovom sindromu.

'Stalo vam je samo do novca', optužila je čelnike Uzrujana Greta Thunberg: 'Nećemo vam dopustiti da se izvučete'

Tko je Greta Thunberg

Greta Thunberg, aktivistica iz Švedske rođena je 3. siječnja 2003. najstarija je kći Malene Ernman, operne pjevačice i glumca Svante Thunberg. Njezin djed je glumac i redatelj Olof Thunberg. Thunberg je izjavila da je prvi put čula za klimatske promjene u dobi od osam godina, ali nije mogla razumjeti zašto se tako malo stvari poduzima u vezi s tim. S 11 godina dijagnosticirana joj je depresija i prestala je govoriti. Kasnije joj je dijagnosticiran Aspergerov sindrom, opsesivno-kompulzivni poremećaj i selektivni mutizam. Dodala je da selektivni mutizam znači da je govorila samo kad je imala što za reći i da je "sada jedan od tih trenutaka".

Njezinu ocu se ne sviđa što izostaje iz škole, ali kaže da oni kao njezini roditelji poštuju njezinu potrebu da iznese svoje stavove. "Inače bi mogla sjediti kod kuće i biti nesretna", rekao je Svante Thunberg. Kako bi smanjila ugljični otisak svoje obitelji, inzistirala je da postane veganka i odustane od putovanja avionom. Greta kaže da su njezini nastavnici u školi podijeljeni oko njezina aktivizma: "Kao ljudi smatraju da činim nešto dobro, ali kao učitelji smatraju da bih trebala prestati. Moje mišljenje je da se krećemo punom brzinom prema katastrofi, a u ovoj je situaciji jedino razumno je biti nerazuman."

U svibnju 2019., britanska izdavačka kuća Penguin, objavila je knjigu Gretinih govora "No One Is Too Small to Make a Difference", a sada je i u na hrvatski prevedena nova knjiga koju potpisuje cijela obitelj Thunberg, "Naša kuća u plamenu”. Knjiga je spoj obiteljske biografije i znanstvenih činjenica o okolišu. Zaradu od knjiga obitelj planira donirati u dobrotvorne svrhe.

"Pustimo cvijeće cvjetati"

Gretu Thunberg je magazin Time stavio na listu 100 najutjecajniji osoba na svijetu. Bez obzira što njezini kritičari kažu digla je javnost na noge i osvijestila problem klimatskih promjena. Za one zabrinute za njezino zdravlje prenosimo mišljenje doc. dr. sc. Ante Bagarića, dr. med., spec. psihijatar i pročelnika Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče koje je napisao na svom statusu na Facebooku: "Greta Thunberg je održala ljutiti govor o klimatskim promjenama. Oko toga se u svijetu, a i kod nas puno govori. Navodi se da Greta ima određene psihičke smetnje i da zbog toga nije trebala istupati. Pogrešno. Osobe s psihičkim smetnjama mogu, znaju, trebaju javno govoriti o svemu. Jednako kao i što osobe primjerice s nekim mišićnim problemima trebaju i moraju hodati, skakati i trčati. Nikoga ne trebamo, ne želimo i ne smijemo diskvalificirati. Ipak, Greta nije trebala ovako govoriti o klimatskim problemima. Ona ima samo 16 godina i ovakav nastup je za nju veliko emocionalno opterećenje. Malo koja osoba sa 16 godina može izdržati pritisak. Klimatski problemi su tako kompleksni i teški (možda najteži problem današnjeg svijeta), da ih djeca ne razumiju i ne mogu predlagati konstruktivna rješenja. Greta i sva druga djeca se trebaju igrati i učiti. Djeca se ne smiju koristiti za ostvarivanje političkih, financijskih ili bilo kojih drugih ciljeva. Pustimo cvijeće cvjetati."

"Kada mladi uzmu preveliki teret na svoja leđa, lako mogu pregorjeti"

Mia Roje, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba o aktivizmu mladih još neformiranih ličnosti kaže: "Djecu treba potaknuti na uključivanje u razne akcije koje su primjerene njihovoj dobi i razvoju, poput primjerice recikliranja, skupljanja otpada, uvođenja platnenih umjesto plastičnih vrećica i slično. Međutim, staviti djeci i mladima teret odgovornosti odraslih na leđa, staviti ih u poziciju straha i osjećaja 'moranja' za nešto za što nisu razvojno spremna, vrlo je štetno i može ostaviti dugoročne posljedice.

Kao što je i sama Greta rekla, ona bi trebala biti u školi, a osobe čiji je posao baviti se zaštitom planeta, taj bi posao trebale raditi. Ovo se osobito odnosi na djecu i mlade s teškoćama ili psihološkim smetnjama, koji se mogu pretjerano opteretiti odgovornostima koje ne mogu ispuniti, emocionalno preplaviti i prestrašiti bez mogućnosti adekvatne regulacije, medijski izložiti i 'pregorjeti', izgubiti privatnost, nailaziti na brojne negativne komentare i povratne informacije, što na njihovu primarnu vulnerabilnost može djelovati pogubno. Ukratko, odgovorno informiranje i uključivanje djece u razvoju primjerene akcije - svakako da, ali prelaženje tih okvira narušava mnoga prava djeteta."

I djeca mlađa od 12 godina putem medija mogu čuti da je svijet na rubu katastrofe zbog klimatskih promjena što neke osjetljivije među njima može emotivno pogoditi. Mia Roje otkriva kako bi trebalo razgovarati s djecom o klimatskim promjenama: "Kao i o bilo kojoj temi koja je ozbiljna, zabrinjavajuća i od javnog interesa djecu je važno informirati sukladno dobi i stupnju razvoja, kao i njihovu interesu.

To znači da ćemo odgovarati na pitanja iskreno i smireno, a nikako na način da preplavimo dijete, stvorimo mu anksioznost (APA razmatra priznavanje posebne vrste tjeskobe kod djece, eco-anxiety), doživljaj da nam se priroda 'osvećuje' za sve zlo koje joj činimo i osjećaj odgovornosti da konkretno dijete (ili skupina djece) mijenja svijet."