Ramadan je objasnio da je glavna razlika među cjepivima u tehnologiji. 'Pfizerovo i Modernino cjepivo bazirano je na novoj tehnologiji odnosno na ribonukleinskoj kiselini tako da se samo segment koji je kodiran za protein šiljka od virusa unosi. Dok se kod AstraZenecina cjepiva unosi se virus, ali ne čovječji nego s čimpanze.  Produkt je sličan, uvijek je ekspresija proteina šiljka virusa da potakne naš imuni sustav, samo je drugačija tehnologija", pojasnio je znanstvenik.

Odgovorio je i na pitanja o učinkovitosti cjepiva. "Modernino i Pfizerovo cjepivo štiti u 90 posto i više slučajeva, dok Oxfordsko štiti 60 do 70 posto. Međutim kod Oxfordskog cjepiva zaštita ovisi o dozi. Oxfordsko se cjepivo pokazalo jednako efikasno ako se primjenjuje pola doze i onda nakon osam tjedana dolazi druga doza, u tom slučaju štiti 90 posto. AstraZenecino cjepivo štiti već dva tjedna nakon prvog cijepljenja od težih COVID infekcija i hospitalizacija", objasnio je Ramadan.

Medicinski tehničar dobio je COVID tjedan dana nakon primanja cjepiva Koliko cjepivu za koronavirus treba da postane djelotvorno?

Rekao je da je do sada procijepljeno desetak milijuna ljudi te da su se cjepiva pokazala relativno sigurnima i da je to sada četvrta faza ispitivanja cjepiva. Objasnio je i da kraj pandemije ovisi o brzini proizvodnje i distribucije cjepiva.