Reproduktivno vrijeme utječe na starenje i bolesti povezane s dobi. Prema istraživanju objavljenom u časopisu eLife, znanstvenici s Buck Institute for Research on Aging otkrili su da djevojčice koje dobiju prvu menstruaciju prije 11. godine ili žene koje rode prije 21. godine imaju dvostruko veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, zatajenja srca i pretilosti te čak četiri puta veći rizik od razvoja ozbiljnih metaboličkih poremećaja.

Studija također otkriva da su kasniji pubertet i kasnije rađanje genetski povezani s duljim životnim vijekom, manjom sklonošću krhkosti, sporijim epigenetskim starenjem te smanjenim rizikom od bolesti povezanih sa starenjem, uključujući dijabetes tipa 2 i Alzheimerovu bolest.

posljedice tugovanja Tuga ubrzava starenje: Biološki sat brže otkucava nakon gubitka voljenih

Profesor s Buck instituta Pankaj Kapahi, glavni autor studije, ističe da su implikacije ovih nalaza na javno zdravstvo vrlo značajne.

"Iako se žene rutinski ispituje o povijesti menstruacije i poroda tijekom medicinskih pregleda, ti podaci rijetko se uzimaju u obzir izvan područja ginekologije i opstetricije", kaže on. "Ovi čimbenici rizika, bilo pozitivni ili negativni, očito imaju značajan utjecaj na niz bolesti povezanih sa starenjem i trebali bi se razmatrati u širem kontekstu cjelokupnog zdravlja."

Istraživanje se temeljilo na jednoj od najopsežnijih analiza do sada, u kojoj je korištena regresijska analiza gotovo 200 000 žena iz UK Biobanka kako bi se potvrdile genetske poveznice.

"Identificirali smo 126 genetskih markera koji povezuju rani pubertet i rađanje sa starenjem", rekao je postdoktorand Yifan Xiang, dr. med., koji je vodio istraživanje. "Mnogi od tih markera vezani su za poznate mehanizme dugovječnosti, poput IGF-1, hormona rasta, AMPK i mTOR signalizacije, koji su ključni regulatori metabolizma i starenja."

Genetske poveznice i antagonistička pleiotropija kod ljudi

Evolucija se temelji na prirodnoj selekciji, koja djeluje na osobine u ranoj fazi života kako bi potaknula reprodukciju i preživljavanje vrste. Teorija antagonističke pleiotropije starenja sugerira da osobine koje su korisne u mladosti mogu imati negativne učinke kasnije u životu.

"Naša studija daje uvjerljive dokaze kod ljudi za ovu teoriju", kaže Kapahi. "Pokazujemo da genetski čimbenici koji favoriziraju ranu reprodukciju mogu uzrokovati probleme kasnije u životu uključujući ubrzano starenje i razvoj bolesti. Ima smisla da upravo oni čimbenici koji pomažu preživljavanju potomaka mogu imati štetne posljedice za majku."

12 čimbenika Kako ljudski mozak stari i koji čimbenici mogu biti povezani sa zdravijim kognitivnim starenjem

Uloga BMI-ja u starenju i riziku od bolesti

Kapahi ističe da studija naglašava ulogu indeksa tjelesne mase (BMI) kao ključnog posrednika u ovom procesu, otkrivši da rani reproduktivni događaji doprinose višem BMI-ju, što zauzvrat povećava rizik od metaboličkih bolesti.

"Razumno je pretpostaviti da da bi poboljšanje sposobnosti apsorpcije hranjivih tvari koristilo potomstvu, ali ako su hranjive tvari obilne, onda to može povećati rizik od pretilosti i dijabetesa."

Implikacije za javno zdravstvo i temeljnu znanost

Kapahi kaže da razumijevanje dugoročnog utjecaja reproduktivnog vremena omogućuje razvoj personaliziranih strategija zdravstvene skrbi koje bi mogle pomoći u ublažavanju rizika povezanih s ranim pubertetom i ranim porodom, dodajući da bi promjene načina života, metabolički pregledi i prilagođene prehrambene preporuke mogle poboljšati dugoročno zdravlje žena.

Kaže da je uzimanje u obzir vremena reprodukcije trenutačno važno, na temelju istraživanja koje pokazuje da se dob kada djevojke dobiju prvu menstruaciju u SAD-u postupno smanjila za otprilike tri mjeseca po desetljeću od 1970-ih. Nisu utvrđeni specifični uzroci ovog fenomena, ali istraživanja sugeriraju da pretilost može igrati ulogu,piše Medical Xpress.

"Ako nas je evolucija oblikovala da dajemo prioritet ranoj reprodukciji nauštrb starenja, kako možemo iskoristiti to znanje za produljenje zdravstvenog vijeka u modernom društvu?", pita se Kapahi. "Iako ne možemo promijeniti svoje genetsko nasljeđe, razumijevanje ovih genetskih kompromisa pomaže nam u donošenju informiranih odluka o zdravlju, načinu života i medicinskoj skrbi."

istraživanje 8 navika koje mogu produžiti životni vijek za 23 godine

Kapahi napominje da studija također otkriva nekoliko genetskih putova koje bi se moglo iskoristiti za unapređenje zdravlja majki i njihove djece.