Pretilost povezana sa 70 posto većim rizikom od razvoja ozbiljnih zaraznih bolesti
Studija u časopisu The Lancet pokazala je da osobe s izraženom prekomjernom tjelesnom težinom imaju značajno veći rizik od hospitalizacije zbog bolesti poput gripe i upale pluća.
Osobe s izraženom pretilošću imaju veći rizik od hospitalizacije i smrti od mnogih uobičajenih infekcija, pokazuje nova studija koja sugerira da prekomjerna tjelesna težina može biti štetnija nego što se dosad mislilo.
Prema radu objavljenom u časopisu The Lancet, jako prekomjerna tjelesna težina povezana je sa 70 posto većim rizikom od ozbiljnih infekcija, uključujući gripu, upalu pluća, gastroenteritis te infekcije mokraćnog i dišnog sustava, piše Finacial Times.
Ovo istraživanje upućuje da pretilost – čije su se stope u posljednja tri desetljeća više nego udvostručile i dalje rastu – nosi rizike koji nadilaze dijabetes, kardiovaskularne bolesti i druge kronične poremećaje.
Glavni autor studije, prof. Mika Kivimäki s UCL Faculty of Brain Sciences u Londonu, istaknuo je da povezanost s toliko različitih zaraznih bolesti sugerira da su u igri “široki biološki mehanizmi”. Moguće je, kaže, “da pretilost oslabljuje sposobnost imunološkog sustava da se obrani od bakterija, virusa, parazita ili gljivica, što potom dovodi do težih oblika bolesti”.
No povezanost nije univerzalna. Primjerice, izrazito pretile osobe nisu imale povećani rizik od smrti ili hospitalizacije zbog HIV-a i tuberkuloze.
Nalazi, temeljeni na podacima 540 000 osoba iz Ujedinjenog Kraljevstva i Finske, sugeriraju da je pretilost možda bila čimbenik u nešto više od 10 posto smrtnih slučajeva od zaraznih bolesti u 2023. godini globalno.
Na ovu se povezanost prvi put ozbiljnije posumnjalo tijekom pandemije covida, što je potaknulo istraživače da provjere vrijedi li ona i za druge zarazne bolesti. Otkrili su da se vjerojatnost teških ishoda povećava kako raste tjelesna težina, a osobe s najtežim oblicima pretilosti imale su čak trostruko veći rizik u odnosu na one čiji je indeks tjelesne mase bio u zdravom rasponu.
Istraživači su ipak upozorili da se studija temeljila na opservacijskim podacima, pa se iz nje ne može potvrditi uzročno-posljedična veza. Također, sudionici iz UK-a i Finske nisu nužno reprezentativni za opću populaciju.
Autori ističu da rezultati naglašavaju potrebu za boljom dostupnošću zdrave i cjenovno pristupačne hrane te većim mogućnostima za tjelesnu aktivnost.
Solja Nyberg sa Sveučilišta u Helsinkiju, jedna od autorica studije, rekla je da je posebno važno da osobe s teškom pretilošću redovito ažuriraju preporučena cijepljenja. Kako se očekuje daljnji rast globalnih stopa pretilosti, “tako će rasti i broj smrtnih slučajeva te hospitalizacija zbog zaraznih bolesti povezanih s pretilošću”, dodala je Nyberg.
Studija je također otkrila značajne razlike među državama koje su povezane s prevalencijom pretilosti. U 2023. godini, SAD je imao najveći udio smrti povezanih s infekcijama kod osoba s pretilošću među visokorazvijenim zemljama – čak četvrtina svih takvih smrti bila je povezana s ovim stanjem. U Ujedinjenom Kraljevstvu taj je udio iznosio jednu od šest smrti. Među analiziranim državama, Vijetnam je imao najniži udio – samo 1,2 posto.
Sara Ahmadi-Abhari s Imperial College London, koja je analizirala globalne podatke, upozorava da, iako globalne procjene daju okvirnu sliku razmjera problema, njihovom tumačenju treba pristupiti oprezno jer podaci o smrtnosti povezanoj s infekcijama i pretilošću često nisu u potpunosti precizni, osobito u zemljama s ograničenim resursima.