Ako je funkcija bubrega smanjena, kreatinin se nakuplja u krvi što dovodi do povišene razine. Funkciju bubrega najbolje je mjeriti pokazateljem nazvanim GFR (glomerularna filtracija) koji mjeri brzinu filtracije krvi kroz bubrege. Ovaj pokazatelj omogućuje liječnicima da utvrde je li funkcija bubrega normalna, a ako nije, do koje se razine pogoršala smanjena funkcija bubrega. U svakodnevnoj praksi GFR se može lako procijeniti (eGFR), mjerenjem razine kreatinina u krvi, uzimajući u obzir dob i spol.

Što je kreatinin?

Kreatinin je otpadni proizvod koji stvaraju mišići. Bubrezi filtriraju kreatinin, kao i druge otpadne proizvode iz krvi. Nakon filtriranja, ti otpadni proizvodi se izbacuju iz tijela mokraćom. Mjerenje razine kreatinina može pružiti važne uvide u to kako bubrezi funkcioniraju.  Liječnik može izmjeriti razinu kreatinina u krvi i u urinu. Razine kreatinina koje su iznad ili ispod normalnih raspona mogu ukazivati na određene bolesti.

Kreatinin pretrage

Je li kreatinin u krvi povišen ili nizak može se utvrditi testovima urina i krvi. Prije pretraga nije potrebna nikakva posebna priprema. Razine kreatinina mogu varirati ovisno o: godinama, spolu, rasi, tjelesnoj masi.

Krvna pretraga kreatinina

Kako bi se provjerila razina kreatinina u tijelu krv se uzima iz vene na ruci, a zatim se šalje u laboratorij na daljnju analizu.

Referentne vrijednosti kreatinina u krvi kod žena i muškaraca

• Žene: 49 – 90 μmol/L
• Muškarci: 64 – 104 μmol/L

Kreatinin pretraga iz urina

Urea/urin se prikuplja tijekom 24 sata, mjeri se volumen skupljenog urina i izračunava se površina tijela (prema visini i težini pacijenta). Nivoi u pojedinačnom uzorku nemaju referentne vrijednosti  i služe za procjenu izlučivanja drugih supstanci.

Visok kreatinin, na što može upućivati?

Općenito govoreći, povišen kreatinin može ukazivati na to da bubrezi ne rade dobro. Postoji mnogo mogućih uzroka visokog kreatinina, od kojih neki mogu biti jednokratni. Primjerice mogu uključivati stvari kao što su dehidracija ili unos velikih količina proteina ili dodataka prehrani poput kreatina. Sve to može privremeno biti teško za bubrege. Međutim, drugi uzroci visokog kreatinina mogu ukazivati na specifično zdravstveno stanje. Mnoga od ovih stanja mogu uzrokovati oštećenje ili bolest koja utječe na funkciju bubrega. Oni mogu uključivati:

• toksičnost uzrokovanu lijekovima (nefrotoksičnost uzrokovana lijekovima)
• infekcija bubrega (pijelonefritis)
• akutni nefritički sindrom (glomerulonefritis)
• dijabetes
• visoki krvni tlak
• bolesti srca, kao što je ateroskleroza ili kongestivno zatajenje srca
• blokada urinarnog trakta
• zatajenje bubrega, akutno i kronično
• multipli mijelom
• šok
• hipertiroza
• hipertenzija

U mnogim slučajevima, lijekovi mogu pomoći u rješavanju visoke razine kreatinina, liječenjem stanja koje uzrokuje povećanje. Neki primjeri uključuju korištenje antibiotika za infekciju bubrega ili upotrebu lijekova koji pomažu u kontroli visokog krvnog tlaka. U slučajevima zatajenja bubrega, dijaliza može biti potrebna uz lijekove koji pomažu u filtriranju toksina i otpadnih tvari iz krvi. U teškim slučajevima ili slučajevima u završnoj fazi može biti potrebna transplantacija bubrega.

Prehrana uvijek igra bitnu ulogu kada je zdravlje u pitanju pa u slučaju visokog kreatina može pomoći smanjen unos namirnica koje sadrže puno natrija i bjelančevina, rafiniranog šećera, kofein i drugu hranu koja potiče dehidraciju.

Sandra Marić Bulat, nutricionistica objasnila je zašto osobe oboljele od bubrežnih bolesti moraju biti oprezne kada je unos proteina u pitanju: "Kod bubrežnih bolesnika (kronična bubrežna insuficijencija) potrebno je spriječiti ili svesti na minimum simptome uremije smanjivanjem gomilanja dušikovih spojeva koje insuficijentan bubreg gomila u bubregu. Tako se može odgoditi stavljanje bolesnika na dijalizu, kontrolirati hipertenzija sprječavajući poremećaj tekućine i elektrolita i uz sve to održati nutricijski status što normalnijim. Unos proteina iznosi najmanje 0,8 do 1g proteina/kg tjelesne mase, kod nefrotskog sindroma 0,8 do 1g proteina/kg tjelesne mase. Razgradnja proteina se odvija preko aminokiselina u ugljični dioksid i vodu plus amonijak. Dok mehanizam zaštite postoji amonijak se pretvara u ureju i odlazi mokraćom van. Ali ako se s proteinima pretjeruje, ostaje višak amonijaka u tijelu i djeluje toksično".

U trudnoći je nizak kreatinin normalan jer kako se fetus razvija tako se mnoge hranjive tvari prenose putem pupčane vrpce. No, ako uzrok niskog kreatinina nije trudnoća prehranu je preporučljivo obogatiti s više proteina kao što su meso, riba, jaja, mlijeko i sir.