Poremećaji hranjenja -sve veći javnozdravstveni problem!

Autor: Redakcija Zdrave Krave
Guliver/Shutterstock
Od poremećaja hranjenja u Hrvatskoj boluje više od 40.000 osoba, većinom djevojčica i mladih žena u dobi od 12 do 30 godina. Svojom težinom nezadovoljno je oko 40 posto dječaka i 50 posto djevojčica u dobi od 15 godina. Brojke nam sve govore - poremećaji u prehrani postaju javnozdravstveni problem.
Vidi originalni članak

Dnevna bolnica za poremećaje prehrane u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru i Centar za poremećaje hranjenja BEA upozoravaju da su mladi sve ugroženiji poremećajima hranjenja. Naime, mnogobrojna istraživanja pokazuju da mlade djevojke i mladići sve ranije odlaze na dijetu jer su nezadovoljni svojom tjelesnom masom.

Što je to poremećaj hranjenja?

„Poremećaj hranjenja je psihički problem s visokom smrtnošću i teškim tjelesnim posljedicama, pogotovo kod adolescentica. Taj poremećaj prate i mnogobrojne predrasude, a njegovim je posljedicama pogođena i cijela pacijentova obitelj. Budući da broj pacijenata raste, poremećaj hranjenja predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem“, ističe psihijatar Hrvoje Handl, voditelj Dnevne bolnice za poremećaje prehrane u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan, jedine dnevne bolnice za liječenje oboljelih od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja u Hrvatskoj.

Mentalni poremećaji s najvećom stopom smrtnosti

„Svakodnevni nam rad otkriva da su mladi pod sve većim pritiskom zbog fizičkog izgleda. Zbog toga je iznimno bitno raditi na osvješćivanju mladih o poremećajima hranjenja i njihovim posljedicama“, ističe mr. sc. Jelena Balabanić Mavrović iz Centra BEA.

Poremećaji hranjenja vrlo su kompleksni i svaki poremećaj određen  je različitim kombinacijama uzročnih čimbenika. Genetika također može imati odgovarajuću ulogu, ali vjerojatno u smislu naslijeđene strukture osobnosti ili sklonosti određenim emocionalnim reakcijama, stoji na stranici NZJZ-a dr. Andrija Štampar.

Hrana i emocije - kako postati normalan jedač?

Čest poremećaj u obiteljima osoba s poremećajem hranjenja je depresija, posebno kod onih koji boluju od bulimije. Vjerojatnost da oboljeli dolazi iz disfunkcionalne obitelji je veća kod bolovanja od bulimije, nego li kod anoreksije.

S druge pak strane, anoreksija je do 8 puta češća kod osoba koje imaju srodnika s tim poremećajem, iako ta veza još uvijek nije objašnjena. Naposljetku, ne mogu se zanemariti ni utjecaji društva, posebice medija, koji nameću "savršenu sliku" tijela.

„Odlazak na bilo koju vrstu stroge dijete kod mladih adolescentica povećava rizik od razvoja poremećaja hranjenja 18 puta. Dijeta je jedan nametnuti režim koji zahtijeva od osobe veliku samokontrolu. Svaka dijeta uvijek ima barem jednu, ako ne i više „zabranjenih namirnica“ koje osoba ne bi smjela konzumirati. Upravo je to ono što često izaziva suprotan efekt. Osoba ima veliku želju konzumirati upravo tu namirnicu ili količinu hrane, a kada prekrši pravilo, osjeća se krivom i neuspješnom. To kod nekih psihički ranjivih pojedinaca otvara Pandorinu kutiju: osoba ima potrebu poništiti povraćanjem ili pretjeranim vježbanjem unesenu hranu ili količinu hrane te se može razviti bulimija. Ako pak osoba „uspješno” provodi dijetu, može postati pothranjena te nastupa anoreksija“, pojašnjava nutricionistica Maja Žanko iz Centra BEA.

Teške posljedice fotošopirane stvarnosti

U Dnevnoj bolnici za poremećaje prehrane u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan liječe se punoljetne osobe, pa najmlađe pacijentice dolaze već s 18 godina. Program u koji se uključuju, traje između tri i šest mjeseci, a obuhvaća terapijske sadržaje svakog radnog dana u tjednu. Kako bi se osoba uspješno izliječila, s njom radi multidisciplinarni tim od osam stručnjaka – od psihoterapeuta do kuhara.

Metode liječenja anoreksije i bulimije

#anoreksija #bulimija #poremećaji hranjenja
Posjeti missZDRAVA.hr