U Hrvatskom liječničkom domu 7. listopada održan je  2. simpozij o pedijatrijskojpalijativnoj skrbi, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike gđe Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva zdravlja, Ministarstva socijalne politike i mladih, te gradonačelnika grada Zagreba. Skup je održan povodom Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi, a u čast Prof. dr. sc.  Anice Jušić, osnivačice hospicijskog pokreta u Hrvatskoj i počasne predsjednice Hrvatskog društva za palijativnu medicinu.

Organizatori Simpozija su Sekcija za pedijatrijsku palijativnu skrb Hrvatskog društva za palijativnu medicinu i Hrvatsko pedijatrijsko društvo Hrvatskog liječničkog zbora.

Simpozij je okupio dionike koji se u svom radu svakodnevnom susreću s problematikom teško bolesnog djeteta i palijatvnom skrbi u dječjoj dobi.Raspravljalo o specifičnostima organizacije pedijatrijske palijativne skrbi i prikazana su iskustva susjednih zemalja: Italije, Slovenije, Slovačke i Bosne i Hercegovine.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije palijativna skrb je aktivna sveobuhvatna briga za bolesnike čija bolest ne reagira na postupke  liječenja  usmjerene na održavanje kvalitete života bolesnika do smrti, a posebnosti  palijativne skrbi za djecu su  njen raniji početak pri postavljanju dijagnoze,  provođenje palijativnih postupaka paralelno s kurativnom medicinom, nepredvidljivost - djeca mogu doživjeti nekoliko naizgled terminalnih faza, te nemogućnost vremenskog definiranja  trajanja kurativnih i palijativnih postupaka. Broj djece kojima  prijeti preuranjena smrt je malen u usporedbi s mortalitetom odraslih.

U organizaciji palijativne skrbi za djecu u RH potrebno je slijediti Europske standarde o pedijatrijskoj palijativnpoj skrbi (IMPaCCT ) koji obuhvaćaju :

• Poboljšanje kvalitete života djeteta i obitelji.
• Suradnju obitelji s pedijatrijskim palijativnim programom, uz laku dostupnost i kontinuitet.
• Početak palijativne skrbi već nakon  postavljanja dijagnoze.
• Provođenje postupaka palijativne skrbi paralelno s aktivnim liječenjem.
• Mjesto pružanja palijativne skrbi tamo gdje to dijete i obitelj žele – kod kuće, u dnevnoj bolnici, općoj bolnici ili hospiciju.
• Kontinuitet pružanja raznih oblika palijativne skrbi.
• Ispunjavanje  fizičkih, psiholoških, socijalnih i duhovnih potreba djeteta i obitelji.
• Osiguranje minimalnog  tima koji  obuhvaća liječnika, medicinsku sestru, psihologa, socijalnog  radnika, duhovnika.
• Stručna pedijatrijska palijativna skrbi mora biti dostupna  24 sata dnevno, 365 dana godišnje.

Na kraju Simpozija, nakon rasprave Okruglog stola, donešena je Zagrebačka deklaracija o palijativnoj skrbi za djecu. Deklaracija  ističe da bi se osigurali  uvjeti za razvoj palijativne skrbi za djecu u Republici Hrvatskoj neophodna je suradnja Ministarstva zdravlja, Ministarstva socijalne politike i mladih,Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,zajednica lokalne samouprave, gradskih vlasti, crkve i udruga kako bi ta skrb bila ujednačena na području cijele Republike Hrvatske.

Potrebno je osigurati da se principi palijativne skrbi uključe u svaku  bolnicu/dječju zdravstvenu ustanovu  (liberalizacija posjeta djetetu obitelji i prijatelja, manji broj i manja invazivnost dijagnostičkih i terapijskih zahvata, peroralna terapija, kontrola boli ). Razvoj palijativne skrbi za djecu treba ići putem razvoja dnevnih bolnica u mjestu stanovanja bolesnog djeteta, te osiguranjem palijativne skrbi u domu djeteta pomoću multidisciplinarnih mobilnih timova. Potrebna je organizirana mreža pružatelja palijativne skrbi posebno educiranih za rad s djecom, te  izobrazba dobrovoljaca u dječjoj palijativnoj skrbi i njena zakonska definicija.

Donošenjem Zagrebačke deklaracije o palijativnoj skrbi za djecu olakšati će se njeno uvođenje  na području cijele Hrvatske, budući da  krajem ove godine završava Strateški plan za razvoj palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2014. do 2016. te implementacija palijativne skrbi  u sustav zdravstva.

Šokantne posljedice zbog objavljivanja fotografije kćeri na Facebooku.