Prošlu godinu pamtit ćemo kao potpuno drugačiju od svih drugih koje smo proživjeli do sad jer iako svako vrijeme nosi svoje izazove i zahtjeve, 2020. je gotovo svaki kutak svijeta zahvatila pandemija uzrokovana koronavirusom. Svjetske pandemije mijenjaju svakodnevicu i rutinu ljudi, nameću se neka nova pravila i preporuke pa i obaveze na koje mnogi nisu navikli, a mnogi se i teško privikavaju. Prošle godine, i to više puta, našu zemlju zadesila je i jedna prirodna katastrofa - potres. Zbog protuepidemijskih mjera počeli smo se izolirati od drugih ljudi, druženja, počeli smo raditi od kuće, a kada se dogodio potres, mnogi od nas nismo se više osjećali sigurno ni u vlastitom domu. Strah je jedna od najjačih ljudskih emocija, ali popraćen tjeskobom, potištenošću, gubitkom volje, pesimizmom negativno utječe na naše psihičko, ali i fizičko zdravlje.

Prilika za pogled u sebe i samosazrijevanje i rast

"U doba pandemije, ograničavanje kontakata s ljudima s kojima se družimo, a orijentacija samo na obiteljsko okruženje, u osobi može uzrokovati čitav niz simptoma. Razlog tome je prisilan pogled u samoga sebe, odnosno u odnose sa svojim najbližima koji često nisu onakvima kakvima nam se čine kad imamo "odstupnicu" u vidu odlaska izvan kuće. Često se u takvim slučajevima javlja agresija prema sebi ili prema ukućanima, bezidejnost, smanjenje energije ili jednostavno potištenost", rekao je doc. dr. sc. Anton Glasnović, dr. med., specijalist neurologije i psihoanalitičar iz Poliklinike Affidea te pojasnio da svi ovi simptomi ne moraju biti znak ničega ozbiljnog, no potraju li i nakon završetka pandemije jasan su znak da je došlo do poremećaja i svakako je potrebno potražiti psihoterapijski tretman.

"Isto tako, za vrijeme karantene, osoba si sama može pomoći tako da shvati da mu/joj je to i izvrsna prilika da pogleda u sebe i ljude oko sebe te ju možda iskoristi za samosazrijevanje i rast. No često je kapacitet ljudi premali za takvo što i osoba tone još dublje te joj je potrebna medikamentozna terapija nekim od psihofarmaka zbog čega onda traže pomoć psihijatra", dodao je doc. dr. sc. Glasnović.

Tjeskoba može dovesti do niza tjelesnih simptoma

Dr. med. Edvin Paro-Vidolin, spec. internist-kardiolog iz Poliklinike Affidea objasnio nam je da tjeskoba i anksioznost može dovesti do čitavog niza različitih tjelesnih simptoma: kardiovaskularnih (lupanje ili preskakanje srca, ubrzan puls), respiratornih (osjećaj nedostatka zraka, ubrzano disanje), mišićnih (tremor, drhtanje), kožnih (crvenilo ili bljedilo, pojačano znojenje), gastrointestinalnih (grčevi u trbuhu, mučnina, povraćanje, proljev) te ostalih (glavobolja, nesanica, vrtoglavica, „probadanja“ u prsima).

"Kod nekih osoba ove tegobe mogu biti pojedinačne i blage dok kod drugih osoba postoji više navedenih simptoma koji mogu biti izraženi i značajno narušavati kvalitetu života, te se u tom slučaju svakako preporučuje i pregled liječnika kako bi se isključilo i postojanje tjelesne bolesti", kaže dr. med Edvin Paro-Vidolin te objašnjava da je to osobito bitno kod osoba koje već imaju jedan ili više poznatih klasičnih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti (kao što su povišeni krvni tlak, šećerna bolest, povišene razine masnoća u krvi, pušenje, nasljeđe - pojava kardiovaskularnih bolesti kod bliskih srodnika u mlađoj ili srednjoj životnoj dobi ). No liječnik napominje da se psihosocijalni faktori danas sve više prepoznaju kao neovisni dodatni rizični čimbenik za nastanak kardiovaskularnih bolesti.

Simptomi koji nastaju uslijed bolesti krvnih žila srca

Važno je znati prepoznati tipične anginozne smetnje, odnosno smetnje koje nastaju uslijed bolesti krvnih žila srca.

"Tipična angina odnosi se na bol u sredogruđu (iza prsne kosti) karaktera većinom stezanja ili pritiska (iznimno žarenja), umjerenog do jakog intenziteta koja se često širi u nadlaktice ili donju čeljust te tipično zahtjeva prekid fizičke aktivnosti (npr .ako osoba pješači uzbrdo mora stati), a po prekidu fizičke aktivnosti obično popušta za minutu-dvije", objašnjava liječnik i dodaje da se navedeni simptomi javljaju kod pacijenata sa suženim krvnim žilama srca (koronarnim arterijama), kod kojih je protok krvi dostatan u mirovanju i pri manjim tjelesnim aktivnostima, dok se kod većih napora protok ne može adekvatno povećati radi suženja arterije (stabilna angina pectoris - javlja se samo u značajnijem naporu, prolazi brzo u mirovanju).

"Takvi pacijenti se svakako moraju javiti na liječnički pregled radi daljnje dijagnostičke obrade i liječenja. Kod pacijenata koji navedene tegobe imaju pri manjim fizičkim naporima (npr. penjanje na 1. do 2.kat) i kod kojih su tegobe učestalije takva obrada je žurnija i moraju se javiti svom  liječniku čim prije radi upućivanja na žurniju obradu, a kod pojave svake boli navedenih karakteristika trajanja dulje od 10-15 minuta tretman je hitan i moraju se odmah obratiti hitnoj medicinskoj službi radi sumnje na akutni koronarni sindrom (srčani infarkt)", napominje internist-kardiolog.

Pojedine skupine kardiovaskularnih bolesnika (npr. višegodišnji dijabetičari, žene) češće imaju atipične tegobe (osjećaj “težine“ ili nelagode u prsima ili gornjem dijelu trbuha koje ne mogu jasno definirati kao bol - ponekad praćene mučninom, kratkoću daha, “umor“ pri hodu) te poglavito ako po ostalim karakteristikama spadaju u rizičnu skupinu (prisustvo jednog ili više već navedenih klasičnih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti) zahtijevaju također kardiološki pregled i obradu.

"Kod tjeskobnih osoba mlađe životne dobi koje su u skupini niskog kardiovaskularnog rizika, bez dodatnih komorbiditeta/čimbenika rizika te koje se prezentiraju atipičnim smetnjama (npr. kratkotrajna “probadanja u prsima“ ili osjećaj nedostatka zraka vezano za stres, a uz istodobno dobro podnošenje fizičkih napora) u pravilu je dovoljan samo pregled obiteljskog liječnika (idealno uz EKG u trenutku tegoba) te ako je isti uredan dodatna kardiološka obrada nije nužna", kaže dr. med Edvin Paro-Vidolin.

Međutim u slučaju da su tjelesni kardiovaskularni simptomi takvog tjeskobnog pacijenta izraženi i ne reagiraju adekvatno na psihoterapijske i/ili farmakološke metode liječenja, često će uredni nalazi dodatne kardiološke obrade i psihološki pomoći pacijentu u boljem tretmanu tjeskobnog stanja.

Affidea djeluje u Hrvatskoj od 2008. godine, pri tome osiguravajući široki raspon usluga po najvišim medicinskim, europskim i svjetskim standardima. Nudi dijagnostičke usluge i specijalističke preglede na četiri lokacije u tri grada; Zagrebu, Šibeniku i Splitu. Usluge dijagnostičkog snimanja uključuju magnetsku rezonanciju MR, višeslojnu kompjutoriziranu tomografiju MSCT, rendgen RTG, mamografiju, ultrazvuk UZ. Affidea centri u Hrvatskoj postali su nezaobilazna odrednica kako privatnih pacijenata tako i pacijenata javnog zdravstvenog osiguranja (HZZO) upravo zahvaljujući kompetenciji tima vrhunskih stručnjaka, dugogodišnjem medicinskom iskustvu i velikim ulaganjima.