Na tribini je naglašeno da je šećerna bolest tipa 2 jedna od najvećih pandemija suvremenog društva. O alarmantnom stanju govore i podaci izneseni na tribini, a procjenjuje se kako je u Hrvatskoj 400 tisuća ljudi oboljelo od šećerne bolesti, a samo 260 tisuća je dijagnosticirano. Od toga 58 posto je otkriveno, a tek 7,4 posto dostiže željene ishode, odnosno život bez komplikacija šećerne bolesti.

Tribinu je vodila Nevena Rendeli, a o borbi s dijabetesom i pristupu ovom zdravstvenom problemu u Hrvatskoj govorili su dr. Ivan Bekavac, zamjenik ministra zdravstva, dr.sc. Tamara Poljičanin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, doc.dr.sc. Dario Rahelić iz hrvatskog Društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora i Međunarodne dijabetičke federacije Europe( IDF Europe - tajnik), dr. Tereza Šarić iz Promeritus savjetovanja (direktorica), Sandra Bršec Rolih iz Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga (dopredsjednica), IDF Europe ( članica izvršnog odbora) i prof.dr. Lea Smirčić-Duvnjak iz Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac( predstojnica) i članica IO-a KoHOM-a prim. Vjekoslava Amerl Šakić.

Dr. Ivan Bekavac na početku je napomenuo kako se smanjuje broj hospitaliziranih bolesnika u odnosu na prošlu godinu te je naglasio informatizaciju kao bitan aspekt zdravstvenog sustava jer će omogućiti pacijentima sa šećernom bolešću da se brže naručuju.

"U Hrvatskoj se zna broj oboljelih od šećerne bolesti, ali unapređenje Registra oboljelih je iznimno važno kako bi se poboljšala komunikacija unutar zdravstvenog sustava, ali i i među ostalim tijelima", izjavila je na tribini  dr.sc. Tamara Poljičanin. 

Doc.dr.sc. Dario Rahelić je naglasio kako nije važna samo prevencija nego i rano otkrivanje šećerne bolesti. Rano otkrivanje je iznimno važno i u smislu sprječavanja komplikacija šećerne bolesti. Prof.dr. Lea Smirčić-Duvnjak iznijela je podatak kako trećina oboljelih od šećerne bolesti razvije neki oblik kronične komplikacije kao što su kardiovaskularne bolesti i slično. 

Prof.dr. Smirčić-Duvnjak ujedno je napomenula kako je Sveučilišna Klinika Vuk Vrhovac referentni centar za dijabetes, ali o pacijentima brinu i regionalni, zatim županijski centri te ordinacije obiteljske medicine. 

Dr. Tereza Šarić iz Promeritus savjetovanja iznijela je podatak iz 2009. godine, kada je oko 12 posto rashoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odlazilo na troškove liječenja dijabetesa. 

"Od tada se nije povećao broj kontrolnih pregleda za oboljele od šećerne bolesti te se nažalost povećao i broj pacijenata s komplikacijama", rekla je dr. Šarić. Ujedno je dodala kako je stopa mortaliteta za dijabetes viša u Republici Hrvatskoj nego u Europskoj uniji i u europskoj regiji, a navodi kako je mogući razlog taj što u Hrvatskoj postoji veća svijest o toj bolesti nego vani. Drugim riječima, kao uzrok bolesti se češće navodi dijabetes, a ne primjerice kradiovaskularna bolest čiji je nastanak povezan s komplikacijama šećerne bolesti.

Prim. Vjekoslava Amerl Šakić na tribini je naglasila važnu ulogu školske medicine, ali i svih koji sudjeluju u odgoju djece te bi ih trebali educirati o zdravoj prehrani. Sandra Bršec Rolih iz Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga je rekla kako se o oboljelima od šećerne bolesti često govori kao o neodgovornim pacijentima koji ne mijenjaju svoje navike, a da zapravo neodgovornost ne postoji samo kod oboljelih od šećerne bolesti nego i kod pušača te pretilih osoba.