Od migrene u Hrvatskoj pati svaka deseta osoba, a često ostaje neprepoznata
Hrvatski dan migrene obilježava se 21. ožujka s ciljem da se ta bolest „izvuče iz sjene“ i jasno komunicira da nije riječ o običnoj glavobolji, već o ozbiljnom neurološkom poremećaju koji može značajno narušiti svakodnevno funkcioniranje.
Tim povodom u nedjelju, 22. ožujka, na zagrebačkom Cvjetnom trgu Udruga Migrena Hrvatska organizira javnozdravstvenu akciju na kojoj će građani od 11 do 14 sati moći razgovarati sa stručnjacima i dobiti konkretne savjete o liječenju i kvalitetnijem životu s migrenom.
Organizatori ističu kako su slične aktivnosti u protekle četiri godine obuhvatile više od četiri tisuće građana te pridonijele otvorenijem razgovoru o bolesti, smanjenju stigme i poticanju oboljelih da potraže stručnu pomoć.
Građani će tijekom akcije moći saznati kako razlikovati migrenu od drugih vrsta glavobolja, koje su mogućnosti liječenja te koliko važnu ulogu imaju prehrana i životne navike u kontroli simptoma. U edukativnom dijelu sudjelovat će i članovi udruge te studenti Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta iz udruge PROBION, a akcija se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog farmaceutskog društva.
Stručnjaci pritom naglašavaju važnost pravovremene dijagnoze i dostupnosti adekvatnog liječenja. Terapijski pristup uključuje pregled neurologa i individualno prilagođenu terapiju, ali i promjene životnog stila, poput izbjegavanja poznatih okidača, redovitog sna, pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti.
Migrena nije samo glavobolja
Zbog velikog broja oboljelih, liječenje migrene stalno napreduje, osobito u području prevencije. Posljednjih godina razvijene su ciljane terapije koje djeluju na specifične mehanizme nastanka migrene, a dostupni su i dodatni pristupi koji mogu pomoći u smanjenju učestalosti napadaja i poboljšanju kvalitete života.
„Tradicionalnom godišnjom akcijom želimo podići svijest da je migrena neurološka bolest koja zahtijeva terapiju i prilagodbu načina života. Udruga okuplja oboljele i nastoji im olakšati borbu s bolešću, ali i potaknuti one koji još nisu potražili pomoć da naprave prvi korak“, istaknula je predsjednica udruge Marina Krpan.
Migrena može značajno utjecati na svakodnevni život. Najčešće se očituje kao pulsirajuća bol, često na jednoj strani glave, uz mučninu, povraćanje i osjetljivost na svjetlo i buku, a kod dijela oboljelih javljaju se i vizualne smetnje, poznate kao aura.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, migrena pogađa više od milijardu ljudi u svijetu, a u posljednjim desetljećima bilježi se i izražen porast broja oboljelih – od 1990. do 2021. povećao se za oko 58 posto. Bolest najčešće zahvaća osobe u najaktivnijoj životnoj dobi, a češće se javlja kod žena, osobito između 25. i 55. godine života.
Na njezin razvoj utječu genetski čimbenici, hormoni, stres i način života. Zbog intenziteta simptoma i učestalih napada, poremećaji povezani s glavoboljom ubrajaju se među vodeće uzroke onesposobljenosti u svijetu.
Program obilježavanja Dana migrene uključuje i projekcije vizualnih poruka na zagrebačkim fontanama u subotu navečer, dok je središnja aktivnost nedjeljna javnozdravstvena akcija na Cvjetnom trgu.
Kako prepoznati da je riječ o migreni, a ne o običnoj glavobolji?
Ključna razlika leži u karakteru boli i pratećim simptomima. Dok običnu, tenzijsku glavobolju najčešće opisujemo kao osjećaj pritiska ili "obruča" oko cijele glave, bol kod migrene je tipično pulsirajuća ili probadajuća i u većini slučajeva zahvaća samo jednu stranu glave. No, ono što migrenu zaista izdvaja jesu dodatni simptomi. Osobe koje pate od migrene često doživljavaju mučninu, a ponekad i povraćanje. Jedan od najprepoznatljivijih znakova je izražena preosjetljivost na vanjske podražaje. Jaka svjetlost (fotofobija), glasni zvukovi (fonofobija), pa čak i intenzivni mirisi (osmofobija) mogu postati nepodnošljivi i značajno pogoršati bol. Također, svaka fizička aktivnost, poput penjanja uz stube, može pojačati intenzitet boli, prema klinici Mayo.
Uzroci i najčešći okidači migrene
Iako točan uzrok migrene još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, istraživanja pokazuju da je riječ o kombinaciji genetske predispozicije i okolišnih čimbenika. Genetika igra ključnu ulogu; ako jedan roditelj ima migrenu, postoji oko 50 posto šanse da će je i dijete razviti. Ako oba roditelja pate od migrene, ta se vjerojatnost penje na čak 75 posto.
Osim genetike, postoji niz okidača koji mogu potaknuti napadaj. Hormonalne promjene, posebice pad razine estrogena prije i tijekom menstruacije, jedan su od najčešćih okidača kod žena. Stres, bilo da je riječ o napetosti na poslu ili kod kuće, također je na vrhu liste. Zanimljivo je da migrena može nastupiti i nakon što stres prođe, primjerice vikendom, što se naziva "let-down" migrena. Prehrana također ima važnu ulogu; namirnice poput odležanih sireva, suhomesnatih proizvoda koji sadrže nitrate, čokolade, kao i pića poput crnog vina i kofeina (bilo prekomjerna konzumacija ili nagli prestanak) poznati su okidači. Životne navike kao što su neredovit san, preskakanje obroka i dehidracija također mogu izazvati napadaj, kao i vanjski podražaji poput jakih svjetala, glasnih zvukova i naglih promjena vremena.