Najčešća kronična bolest u Hrvatskoj povezana je s klimatskim promjenama
Specijalistica nefrologije s KBC-a Zagreb i članica Lige za hipertenziju Ana Jelaković gostovala je u emisiji Klimatska budućnost urednice Tee Blažević na N1 televiziji, a razgovarala je o povezanosti klimatskih promjena i visokog krvnog tlaka. Objasnila je dr. Jelaković i kako je arterijska hipertenzija najčešća kronična nezarazna bolest današnjice. "Većina svijeta ima porast pojavnosti arterijske hipertenzije. Do toga nas dovodi sedentarni stil života, nezdrava prehrana, itd. Arterijska hipertenzija se lako ušulja i teško se primijeti jer nema simptoma", dodala je.
Također je spomenula i još jednu bolest koja nije toliko prepoznata u Hrvatskoj, a radi se o kroničnoj bubrežnoj bolesti. "Kronična bubrežna bolest je neprepoznati čimbenik rizika u općoj populaciji. Prema našem istraživanju u Hrvatskoj ona prelazi incidenciju odnosno pojavnost dijabetesa i iznosi čak 13 posto. Nažalost, većina ljudi ne zna da ima narušenu bubrežnu funkciju", ističe.
Klimatske promjene najviše utječu na kronične bolesnike
“Prirodno je da što je temperatura veća, to se arterije više šire i taj arterijski tlak pada. Problem je što te promjene arterijskog tlaka najviše pogađaju one najranjivije – bolesnike i starije osobe. Bolesnici i oni koji uzimaju lijekove za tlak to puno teže podnose”, rekla je Jelaković za N1 i objasnila kako opasnosti ima i u zimskim mjesecima. Padom temperature krvne žile se stišću i krvni tlak raste, a Jelaković kaže da taj porast tlaka kod nekih ljudi može biti izraženiji i može dovesti do moždanog udara, srčanog udara, tromboembolijskih incidenata i sličnih stanja.
Napominje i da bi s obzirom na sve veće klimatske ekstreme, sve više ljudi moglo imati probleme sa zdravljem te da se boji kako sustav na to nije spreman: "To se pokazalo u zadnjoj pandemiji. Opća populacija je u Hrvatskoj skeptična oko svega, kako oko cjepiva, pa tako i oko klimatskih promjena. U Hrvatskoj još uvijek imate ljude koji ne vjeruju u klimatske promjene”. Iako opća populacija možda još nije svjesna poveznice klimatskih promjena i zdravlja, liječnica objašnjava da oni koji liječe arterijski tlak itekako primjećuju te promjene i promjene u svom stanju.
Nisu samo kronični bolesnici u opasnosti
Iako su svakako najranjivija skupina ljudi kronični bolesnici, posljedice na zdravlje mogu osjetiti svi. Klima u kojoj živimo vrlo je usko isprepletena s našim zdravljem, a ako se ta ravnoteža naruši može doći i do ozbiljnog narušavanja zdravlja. Izdvajamo pet načina kako klimatske promjene utječu na zdravlje ljudi.
Visoke temperature mogu ugroziti dobar san - Istraživanje objavljeno u časopisu One Earth u svibnju 2022. pokazalo je da bi do 2099. zbog porasta temperature svaka osoba po godini mogla spavati 50 do 58 sati manje. To je kao da svake godine gubiš više od tjedan dana sna.
Promjena vremenskih prilika može povećati širenje zaraznih bolesti - Istraživanja pokazuju da rastuće temperature i promjene u količini oborina mogu regije učiniti više ili manje gostoljubivim za prijenosnike bolesti kao što su komarci i krpelji, što znači da se malarija, denga groznica i lajmska bolest mogu proširiti na područja koja prije nisu bila u opasnosti.
Zagađenje zraka može otežati disanje - Više temperature uzrokuju veće zagađenje ozona što može uzrokovati astmu ili pojavu smoga koji dovodi do oštećenja dišnih putova i pogoršava astmu i kronične plućne bolesti poput emfizema i bronhitisa.
Više peludi može pogoršati alergije i kožne bolesti - Više temperature također znače da biljke proizvode više peludi, a mnogi ljudi koji pate od alergija smatraju da su njihove alergije gore i da je sezona alergija duža.
Eko-anksioznost može narušiti mentalno zdravlje - Kod mladih se sve više vidi porast eko-anksioznosti ili zabrinutosti zbog klimatskih promjena. Iako mladi žele nešto poduzeti, često smatraju da nemaju dovoljno političkih resursa ili moći.