Mentalni poremećaji globalno su javnozdravstveni prioritet zbog rane pojave, moguće kroničnosti i snažnog utjecaja na kvalitetu života i zdravstvo.

U Hrvatskoj, kao i drugdje, osobe s mentalnim smetnjama češće obolijevaju i umiru od tjelesnih bolesti, a broj samoubojstava nerijetko nadmašuje poginule u prometu. Obuhvaćaju širok spektar stanja – od shizofrenije do anksioznosti.

U 2023. godini mentalni poremećaji činili su 5,2 posto svih hospitalizacija (32.510 slučajeva) te su se nalazili na 10. mjestu u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj, navodi se u publikaciji HZJZ-a "Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj 2025."

Također, mentalni poremećaji čine 16,3 posto svih bolničkih dana, čime su postali vodeći uzrok duljih hospitalizacija.

HZJZ navodi i da je broj psihijatara u Hrvatskoj od 1997. do 2023. više nego udvostručen, s 244 na 572, dok su kapaciteti bolničkih psihijatrijskih postelja smanjeni su za gotovo 24 posto.

U 2023. bilo je ukupno 3603 psihijatrijskih postelja, najviše u kliničkim centrima i psihijatrijskim bolnicama, dok je njihov broj u specijaliziranim bolnicama pao za 43 posto.

Trajanje bolničkog liječenja skratilo se najviše u općim bolnicama, na 8,7 dana, dok je iskorištenost postelja u 2023. bila od 61 posto do gotovo 78 posto, ovisno o tipu bolnice.

Muškarci češće hospitalizirani zbog alkoholizma

Najčešće dijagnoze 2023.  bile su shizofrenija, poremećaji uzrokovani alkoholom i depresija. Alkoholizam je prednjačio po broju hospitalizacija 18,6 posto, a shizofrenija po duljini liječenja 26,7 posto svih dana. 

Muškarci su se češće hospitalizirali zbog alkoholizma, shizofrenije i PTSP-a, a žene zbog depresije i shizoafektivnih poremećaja. Kod djece i mladih kod hospitalizacije vidljive su spolne razlike – dječaci dominiraju među mlađima od 10, a djevojčice u dobi 10–19.

Mentalna i srodna oštećenja čine 30 posto svih uzroka invaliditeta u Hrvatskoj, a najčešće dijagnoze su organski mentalni poremećaji i shizofrenija.

Mentalni poremećaji bili su uzrok 4,1 posto svih smrti u Hrvatskoj 2023., s 2089 preminulih, najčešće dijagnoze bile su nespecificirana demencija, alkoholni poremećaji i oštećenja mozga.

Podaci pokazuju da je 2023. hospitalizirano 4.332 osobe sa shizofrenijom i shizoafektivnim poremećajima, među kojima njih 432 prvi puta. 

alkoholizam i dalje zabrinjava Manja konzumacija alkohola u Hrvatskoj, no problem ovisnosti ostaje

Depresivni poremećaji sve češće razlog hospitalizacija

Prosječno trajanje hospitalizacije smanjeno je na 61 dan, a broj cjelogodišnjih hospitalizacija značajno je pao. Stope incidencije shizofrenije i shizoafektivnih poremećaja nešto su više kod muškaraca, a prve hospitalizacije najčešće su u dobi 25-29 i 30-34 godine.

Depresivni poremećaji sve češće su razlog hospitalizacija, a u 2023. taj je broj nešto narastao i to na 3413 hospitalizacija. Najčešće su na bolničkom liječenju bile žene u dobi 40–59 godina.

Mnogi se pacijenti liječe i u dnevnim bolnicama, što upućuje na promjene u pristupu liječenju.

Zbog reakcija na stres i poremećaja prilagodbe bolnički se liječilo 1.937  osoba, prosječno devet dana, uglavnom srednje i starije dobi. Stopa hospitalizacije za Alzheimer bila je 7,3 na sto tisuća stanovnika, a za delirij 4,1 na sto tisuća..

Samoubojstva su godinama bila vodeći uzrok smrtnosti od ozljeda u Hrvatskoj s udjelom oko 30 posto.  Posljednjih nekoliko godina samoubojstva se nalaze na drugom mjestu, iza vodećih padova, s udjelom 21,4 posto 2023. godine.

Stopa samoubojstava kontinuirano pada od 1999. Godine 2023. bilo je 546 slučajeva i stopom od 14,1 na sto tisuća stanovnika. Najčešći način izvršenja samoubojstva kod oba spola je vješanje 58,1 posto. Muškarci su znatno češće žrtve samoubojstava te čine preko 70 posto slučajeva. 

Nije ju lako prepoznati Depresija prikrivena osmjehom je posebno opasna