Prema podacima Registra samoubojstava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2024. zabilježena su 542 samoubojstva, što je manje nego godinu ranije.

Međutim, u dobnoj skupini od 15 do 19 godina broj slučajeva porastao je s 10 u 2023. na 15 u 2024. godini, dok je među mladima od 20 do 29 godina porastao s 30 na 41.

"Ukupan se broj samoubojstava smanjuje, ali zabrinjava činjenica da se povećava kod mlađih dobnih skupina", upozorila je Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a. Dodala je kako muškarci četiri puta češće počine suicid nego žene, dijelom i zato što žene češće traže stručnu pomoć, dok se kod muškaraca simptomi depresije nerijetko prikrivaju agresijom ili drugim netipičnim oblicima ponašanja.

Po broju suicida godinama prednjači Krapinsko-zagorska županija, i općenito kontinentalne županije, I vrlo često taj se problem može povezati s onim županijama gdje se primjećuje povećana konzumacija alkohola, rekla je Štimac Grbić.

Policijske statistike također potvrđuju trend pada ukupnog broja samoubojstava, no u razdoblju od 2015. do 2024. evidentirano je 5905 smrtnih slučajeva i 5747 pokušaja samoubojstava, istaknuo je Dragan Josipović iz Ministarstva unutarnjih poslova.

"To znači da je u deset godina zabilježeno 13.339 policijskih intervencija vezanih uz suicid", rekao je. Posebno je upozorio na podatak da je u posljednjem desetljeću 74 djece mlađe od 18 godina oduzelo sebi život, a evidentirano je i 546 pokušaja samoubojstava djece.

Najrizičnije skupine su stariji od 65 godina, koji čine 27 posto svih samoubojstava, zatim osobe od 51. do 65. godine s udjelom od 25 posto te one između 36. i 51. godine sa 24 posto.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak podsjetio je da se Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava od 2003., a slogan je "Mijenjajmo narativ o samoubojstvu". Hrvatski registar samoubojstava osnovan je 1986., a u posljednjih 20 godina broj samoubojstava prepolovljen je s oko tisuću na oko 500 godišnje.

Predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb Darko Marčinko naglasio je kako je nakon pandemije covida zabilježen porast anksioznosti i drugih psihičkih poremećaja, osobito među mladima.

"U 21. stoljeću prevladava visoka individualnost i kompetitivnost, što može voditi u usamljenost. Porast samoozlijeđivanja i suicidalnosti u mlađoj populaciji može biti rezultat upravo te usamljenosti, koja znači nedostatak dobrih odnosa s drugim osobama.  Usamljenost dodatno pojačavaju digitalizacija, urbanizacija i društvene mreže", upozorio je.

HZJZ je u povodu Svjetskog dana izdao letak s porukom "Svijet je bolji s tobom", nastao na temelju iskustava obitelji mladih koji su preživjeli pokušaj suicida, a od sutra će biti dostupan na mrežnim stranicama HZJZ-a.

"Roditelji se često boje pitati djecu što im se događa, zbog srama i straha od odgovora, pa ne reagiraju na njihove signale", rekla je klinička psihologinja Ella Selak Bagarić.

Svi županijski zavodi za javno zdravstvo uspostavili su službe za mentalno zdravlje, koje građanima nude telefonsku podršku. Uz to, pri KBC-u Zagreb djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida, dostupan 24 sata dnevno.