Lijek za artritis, ali po kojoj cijeni?

Thinkstock
Reumatoidni artritis kronična je sistemska autoimuna bolest koja uzrokuje bolnu upalu što za posljedicu ima oštećenje zglobova. Bolest je povezana s visokim stupnjem nesposobnosti za rad i svakodnevne poslove. Izuzetno dobri rezultati kod liječenja ove bolesti postižu se upotrebom bioloških lijekova. Međutim, zbog njihove visoke cijene dostupni su samo malom broju pacijenata
Vidi originalni članak

Društvo reumatskih bolesnika Slovenije 10. rujna organiziralo je Drugi regionalni skup bolesnika s kroničnim upalnim reumatskim bolestima i novinarsku konferenciju sa svrhom osvješćivanja bolesnika i javnosti o značaju i prednosti dostupnosti bioloških lijekova. Sugovornici, Andrej Gregorčič, predsjednik Društva reumatskih bolesnika Slovenije, prof. dr. Matija Tomšič, dr. med., pročelnik Kliničkog odjela za reumatologiju na UKC Ljubljana, prof. dr. Tomaž Lunder, dr. med., s Dermatovenerološke klinike u Ljubljani, mr. Frane Grubišić, dr. med., predsjednik Hrvatske lige protiv reumatizma, i asist. dr. Predrag Ostojić, dr. med., s Instituta za reumatologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, složili su se da bolesnici u svim navedenim državama obolijevaju od jednakih kroničnih upalnih reumatskih bolesti, ali nemaju jednake mogućnosti suvremenog liječenja.

Rano liječenje ključno je za usporavanje napredovanja bolesti

U liječenju reumatoidnog artritisa ključno je usporiti napredovanje bolesti i poboljšati kvalitetu života. Zato su rano postavljanje dijagnoze i trenutačan početak liječenja iznimno važni. Bolest je povezana s visokim stupnjem nesposobnosti za rad i svakodnevne poslove. Stručnjaci ocjenjuju da unutar deset godina od nastanka bolesti od 32 do 50 posto bolesnika posve prekida raditi svoj posao, ako bolest nije liječena na odgovarajući način.

"Uvođenje bioloških lijekova znači znatan neposredni trošak za zdravstveni sustav, ali dugoročno postižemo kompenzaciju tih troškova manjim brojem bolovanja, izostanaka s radnog mjesta, prijevremenih umirovljenja i konačno smanjenjem posrednih troškova znatno smanjujemo ukupni teret reumatskih bolesti", istaknuo je prof. dr. Matija Tomšič iz Slovenije u kojoj za razliku od ostalih zemalja u regiji gotovi svi kojima je potrebno dobivaju biološku terapiju.

Visoka učinkovitost bioloških lijekova

Biološki lijekovi pripadaju novoj skupini lijekova i razvijeni su za čitav niz bolesti. Preparati se proizvode pomoću rekombinantne tehnologije (genetičko inženjerstvo) i učinkovite su u poticanju ili inhibiciji djelovanja prirodnih spojeva. Proizvode se u živim stanicama primjenom rekombinantne tehnologije. Biološki lijekovi se obično injiciraju parenteralno, budući da bi se u suprotnom (oralna primjena) bjelančevine od kojih se sastoje razgradile prilikom prolaska kroz želudac. Biološki lijekovi predstavljaju novu mogućnost liječenja bolesnika s reumatskim bolestima, koji ne reagiraju na uobičajene lijekove i metode.

Biološki lijekovi u posljednjih su petnaest godina znatno izmijenili liječenje i ukupnu obradu reumatoidnih bolesti, pa i reumatoidnog artritisa. Važna prekretnica u liječenju reumatoidnog artritisa dogodila se već uvođenjem brzog i intenzivnog liječenja sporo djelujućim imunomodulirajućim lijekovima. Međutim, mnogi bolesnici nisu adekvatno reagirali na to liječenje i oboljeli još uvijek pate od velikih tegoba. Za veliki dio tih bolesnika rješenje su biološki lijekovi, koji su visokoučinkoviti, troškovno opravdani i naravno vrlo dobro prihvaćeni među bolesnicima. Trenutačno se u Sloveniji biološkim lijekovima liječi približno 1.600 bolesnika s reumatskim bolestima.

Nezadovoljavajuća situacija u Hrvatskoj

Kakvo je stanje u Hrvatskoj objasnio je mr. Frane Grubišić, dr. med., predsjednik Hrvatske lige protiv reumatizma: "Liječenje upalnih reumatskih bolesti biološkim lijekovima u Hrvatskoj puno je rjeđe nego što je potrebno. Dostupnost tih lijekova povezana je i s brojem subspecijalista reumatologa jer lijek može propisati samo subspecijalist reumatolog, a njih u Hrvatskoj nedostaje. Od reumatoidnog artritisa u Hrvatskoj trpi približno 45 tisuća ljudi, a od ankilozantnog spondilitisa približno 20 tisuća i od psorijatičnog artritisa približno 40 tisuća. Oko 37 posto hrvatskih radnika trpi zbog mišićnih bolova u vratu, ramenima i rukama. Podaci svjedoče da polovica bolesnika izgubi radnu sposobnost tijekom deset godina od postavljanja dijagnoze bolesti. Ocjenjujemo da je u Hrvatskoj trenutačno oko tisuću bolesnika s reumatoidnim artritisom liječeno biološkim lijekovima iako su stvarne potrebe bitno veće i takvo bi liječenje bilo potrebno približno 10 posto bolesnika."

Asist. dr. Predrag Ostojić, objasnio je da ni u Srbiji situacija nije ništa bolja: "Liječenje biološkim lijekovima u Srbiji je započelo 2008. godine i od tada se broj bolesnika liječenih biološkom terapijom postupno povećava, ali je bolesnika više nego što nam je na raspolaganju bioloških lijekova. U Srbiji se trenutačno različitim biološkim lijekovima liječi oko 800 bolesnika. Epidemiološka ispitivanja ocjenjuju da je u Srbiji približno 40 tisuća bolesnika koji trpe od različitih oblika kroničnog artritisa, što znači da je ukupan broj bolesnika koji dobivaju biološku terapiju samo 2 posto."

Zamjenski biološki lijekovi, koliko su dobri?

Za razliku od klasičnih lijekova, kod bioloških ne govorimo o generičkim lijekovima, nego o biološki sličnim lijekovima (biosličnim). Biološki sličan lijek razvijen je tako da je sličan postojećem biološkom lijeku (referentnom lijeku) jer je zbog složenog sastava i načina proizvodnje gotovo nemoguće proizvesti biološku djelatnu tvar s identičnom konstrukcijom kakvu ima referentni lijek. Razlike mogu nastati i u proizvodnji različitih serija istoga lijeka. Za generičke lijekove karakteristično je da su zbog jednostavnije kemijske strukture identični svom referentnom lijeku.

"Odobrenje Europske agencije za lijekove ne jamči zamjenjivost originalnoga biološkog lijeka sličnim biološkim lijekovima, nego prepušta odluku osposobljenom liječniku i nacionalnim regulatornim organima. Brojne države, npr. Španjolska, Velika Britanija, Nizozemska i Njemačka, propisima su zabranile automatsko zamjenjivanje bioloških lijekova ili su dale regulatorne savjete o njihovoj primjeni, što bi bilo dobro uvesti i u Sloveniji, budući da očekujemo dolazak sličnih bioloških lijekova na slovensko tržište", rekao je prof. dr. Tomaž Lunder.

Oboljeli od Crohnove bolesti u Hrvatskoj bore se za veću dostupnost bioloških lijekova.

Posjeti missZDRAVA.hr