Koliko treba vježbati ovisno o dobi, je li povremeni post dobar i zašto cheat day nema smisla
Koliko se treba kretati ovisno o godinama?
"Najprirodniji oblik kretanja su hodanje i trčanje. Kratkoročne dobrobiti od kretanja su: bolje raspoloženje, pomaže umanjiti anksioznosti, snižava tlak, popravlja energiju. Dugoročni efekti: u mozgu se stvaraju novi neuroni, primjerice ples je odličan protiv demencije. Kretanje usporava propadanje neurona, regulira tlak i općenito ima pozitivan učinak na cijeli metabolizam što je iznimno važno jer od kroničnih nezaraznih bolesti umire najviše ljudi. Kretanje usporava proces prirodnog starenja i propadanja organizma. Bolove u leđima, vratu te promjene na koljenu i kukovima možemo reducirati kroz tjelovježbu", objasnio je Goran Marković, prof.dr.sc. Marković je dao je i preporuke koliko bi se dnevno i tjedno trebali kretati djeca i odrasli kako bi osjetili blagotvorne učinke kretanja:
"Djeca i mladi, trebaju 60 minuta umjerene do žustre aktivnosti svaki dan, od toga tri puta tjedno vježbe jačanja i intenzivnog rada gdje ima skokova (kod djevojaka posebno potiče stvaranje koštane mase i povećava gustoću kostiju). Odraslima ne bi štetila ista količina kretanja, ali im se preporučuje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno ili 75 žustrog hoda tjedno. Najbolje je kombinirati različite aktivnosti. Ako se premaše preporučene količine to je benefit. Za osobe starije životne dobi, također je bitan odabir aktivnosti. Aerobne važne za kardiometabolički sustav, vježbe jačanja su važne za sve organske sustave. Trebalo bi dva do tri puta tjedno vježbati aerobne i vježbe snage bitne za jačanje mišića." Prof. Marković dodao je da tijelo neće čekati dok mi nađemo vremena i pođemo vježbati. "Kako stari tijelo gubi strukturu i funkciju. Biološka dob je pokazatelj kakva je funkcija tijela u odnosu uz kronološku dob."
Posljedice pandemije bit će vidljive za pet godina
Bolje je prevenirati bolesti jer kad se netko razboli od kronične bolesti mora modificirati prehranu i aktivnost. Marković je istaknuo da su posljedice pandemije jako iskusila djeca jer nije bilo tjelesnog, trčanja i igranja, problem je što je 84 % djece u Hrvatskoj neaktivno. Kad se na opću neaktivnost još nakalemila pandemija, kasnije bismo se mogli suočiti s teškim posljedicama. Stručnjaci smatraju da će posljedice pandemije biti vidljive kroz pet godina.
"Ne smijemo zanemariti aktivnosti i tjelovježbu, ako bude novi val pandemije. Ako, želimo napraviti dobro svima, jako je bitno da što bolje obrazujemo ljude da shvate što je važno - zdrava hrana, zdravo tijelo. Moramo više učiti o tjelovježbi jer je jako važna za sve aspekte zdravlja. Neće nam pomoći da se uspoređujemo s drugima, ne smijemo postavljati velike ciljeve jer je to kontraproduktivno, malim koracima do zdravih navika.", poručio je Marković.
Indikatori hidriranosti i za koga nije povremeni post
Nenad Bratković, mag.nutr., univ.mag. govorio je o povezanosti tjelovježbe i prehrane: "Na tašte se može odraditi kvalitetan trening, ako smo dobro hidrirani. Za intenzivne aktivnosti doista trebamo ugljikohidrate (tipa maraton), ali kada imamo teretanu ne trebamo. Za ozbiljan trening važni su ugljikohidrati, neki rižoto, nipošto masnoće i nešto proteina. Za laganiji trening, bjelančevine u kombinaciji s povrćem." Bratković je rekao da za promjenu prehrambenih navika na bolje nikad nije kasno. "Dijeta nije rješenje. Treba osvijestiti promjenu i ona treba postati dio životnog stila, treba shvatiti da zdraviji život ne znači odricanje od svega. Prehrana nije samo biokemija nego i emocija, utjecaj na mentalno zdravlje. Cheat day - 25 dana se mučim i onda se jedan dan nagradim za muku, to nema smisla. Možemo uživati u zdravim slasticama."
Bratković je rekao da Hrvati imaju loše prehrambene navike i da je hrana loša u školama i vrtićima te da ljude treba više informirati. Osvrnuo se i na popularni Intermittent fasting (povremeni post): "Postoje znanstveni dokazi da je post dobar, ali nije za sve, primjerice dijabetičare. Post nije novi koncept, poznat je oduvijek. Važno je i što smo jeli u to vrijeme. Ne možemo jesti baš sve što želimo, važno je strukturirati obroke. Važan je koncept nutritivne gustoće. Uravnoteženost, mjera i raznolikost nije bez veze poruka, važno je napraviti ravnotežu, a ne samo na sokovima živjeti i svježem voću i slično." Nutricionist je objasnio i koliko vode treba piti: "Ovisi o konstituciji tijela, aktivnosti, na 25 kg mase litra vode, ali računa se i voda iz hrane. Indikator hidracije je boja mokraće. Dehidrirani smo ako je tamno žuta mokraća. Prozirna mokraća znak je da je u tijelo uneseno previše tekućine."
Kako rezultati mjerenja GAIA aparatom za mjerenje sastava tijela motiviraju ljude na vježbanje
Ljerka Jurić Karoli, mag.pharm. International Olympic Committee Diploma in Sports nutrition objasnila je kako funkcionara GAIA aparat i što se njime mjeri: "Analizira -visinu, težinu, udio masnog i mišićnog tkiva, balans vode, biološku starost. Mjerenje je namijenjeno svima, što više educirati i raditi na prevenciji." Karoli kaže da se mnogi pokrenu kada im aparat pokaže da su biološki stariji nego kronološki. Preporučila je obiteljima da se okrenu zajedničkom druženju, igri s djecom, planinarenju. Tu si i teretane i treninzi, ali u prirodi možemo naći najbolji balans, ako smo s obitelji i prijateljima. Prehrana ne smije biti tortura, trebala bi biti ukusna, zdrava i zasitna.