Ivana Mikolašević, također je docentica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a područje rada i istraživanja su jojendoskopske metode, neinvazivne metode za dijagnozu bolesti jetre, te hepatologija s osobitim naglaskom na metabolički sindrom i nealkoholnu masnu bolest jetre. Dobila je više nagrada za znanstveni rad, između ostalog nacionalnu nagradu za "žene u znanosti" pod pokroviteljstvom UNESCO i L'Oreal. Povodom dana Plavog irisa koji se obilježava posljednju subotu u svibnju s njom smo popričali o preventivnim mjerama i navikama koje održavaju naša crijeva zdravim.

Karcinom debelog crijeva je bolest koju možemo spriječiti

mZ: U subotu se obilježava Dan plavog irisa, možete li nam reći koje su najvažnije preventivne mjere koje možemo poduzeti kako bi naša crijeva bila zdrava?

Svakako najvažnija preventivna mjera je odaziv građana na nacionalni program probira za kolorektalni karcinom. U našoj zemlji odaziv na besplatni program probira je svega 20%. A samo nam rana dijagnostika pruža mogućnost izlječenja. Naime, pozitivan test stolice na okultno krvarenje detektira nam one pacijente u kojih je nužno učiniti kolonoskopiju. Uzrok okultnog krvarenja često su polipi debelog crijeva, koji su preteče invazivnog karcinoma, a u najvećem broju slučajeva mogu se endoskopski odstraniti dakle tijekom kolonoskopije.

U Hrvatskoj svega 18 % bolesnika ima kolorektalni karcinom u početnoj fazi, u 29% slučajeva karcinom se proširio u limfne čvorove, a u 17 % slučajeva dao je metastaze u udaljene organe. Nažalost, u 36% slučajeva ne zna se stadij proširenosti bolesti što je rezultat još uvijek nedovoljne kvalitete prikupljanja podataka. Stoga još jednom naglasak na nacionalni program probira na kolorektalni karcinom jer karcinom debelog crijeva u najvećoj mjeri može se spriječiti, a ukoliko se dijagnosticira u početnim stadijima i izliječiti.

Savjeti za zdrava crijeva u svakoj dobi

Ja ne bi podijelila brigu za crijeva po dobnim skupinama. Ono sto u svakoj životnoj dobi trebamo primjenjivati su adekvatan unos tekućine (dakle barem 2 litre na dan), uravnotežena i raznovrsna prehrana bogata voćem, povrćem i vlaknima. Potom prestanak pušenja. I svakako ne smijemo zaboraviti na tjelesnu aktivnost, prvenstveno u prevenciji debljine, šećerne bolesti tip 2 i metaboličkog sindroma koji su poznati rizični čimbenici za razvoj polipa debelog crijeva (prateća invazivnog karcinoma) i samog kolorektalnog karcinoma.
mZ: Koje loše navike svakako trebamo izbjegavati, a mogle bi dovesti do raka crijeva?

Ono sto bi trebalo izbjegavati ili barem konzumirati u manjim količinama je crveno meso i suhomesnati proizvodi. Poželjno je, kad god je moguće, kupovati organsku hranu te izbjegavati GMO namirnice.Uputno je izbjegavati gazirana pića koja se danas nažalost previše konzumiraju u modernoj prehrani. Jedna limenka sadrži 40 grama šećera, a sve što sadrži više od osam grama šećera smatra se pretjeranim. Osim toga, umjetni zaslađivači u gaziranim pićima doprinose pretilosti i dijabetesu, koji su kako sam navela rizični čimbenici za razvoj karcinoma kolona, ali i drugih malignih oboljenja.

Bitno je napomenuti pojam Fat-free koji zvuči kao nešto zdravo. No, prehrambena industrija počela je zamjenjivati životinjske masti s nezasićenim biljnim uljima koja su dovela do povećanja potrošnje trans-masti. A kako bi to nadoknadili, proizvođači su počeli dodavati velike količine šećera, između ostalog. Odnosno povećan je rizik debljine, šećerne bolesti tip 2, a time opet malignih oboljenja ali i kardiovaskularnih bolesti. I kao sto sam ranije navela prestanak pušenja

mZ: Može li stres biti jedan od glavnih uzroka bolesti crijeva i raka debelog crijeva?

Stres samo po sebi povećava incidenciju arterijske hipertenzije i debljine, a time i incidenciju metaboličkog sindroma. Metabolički sindrom je značajan rizični čimbenik kako za razvoj kolorektalnog karcinoma,tako i za razvoj drugih malignih bolesti

mZ:U posljednje vrijeme se sve više piše o tome kako naše zdravlje i raspoloženje počinje u crijevima, slažete li sa tom tvrdnjom?

Da, u posljednje vrijeme velika pažnja se posvećuje crijevnoj mikroflori ili crijevnoj mikrobioti. Velik broj stručnjaka danas crijevnu mikrobiotu smatra zapravo novim organom, a što je zapravo vrlo opravdano jer crijevna mikrobiota teži oko 1-2 kg. Ona ima važne funkcije u našem organizmu od kojih su najvažnije:

1. Trofička – kontrola proliferacije epitela i sudjeluje u homeostazi našeg imunološkog sustava
2. Protektivna – Štiti nas od patogenih mikroorganizama
3. Metabolička – sudjeluje u fermentaciji neprobavljene hrane

Danas se poremećaj crijevne mikrobiote povezuje s brojnim bolestima kao što su to upalne bolesti crijeva, funkcionalni poremećaji probavnog sustava i kolorektalni karcinom, astma, hipertenzija, metabolički sindrom i nealkoholna masna bolest jetre i brojne druge. Stoga je očuvanje crijevne mikrobiote danas svima nama u fokusu.

mZ: Kakva bi nam trebala biti probava i stolica ako imamo zdrava crijeva?

Stolica bi trebala biti redovita dakle svaki dan, ili svaki drugi dan, normalne konzistencije i kako mi kažemo bez patoloških primjesa odnosno bez primjesa sluzi ili krvi.

mZ: Koliko debljina u području trbuha utječe na razvoj raka debelog crijeva?

Kao što sam više puta istakla, debljina, a posljedično i šećerna bolest tip 2 i metabolički sindrom te danas najčešća kronična bolest jetre, nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) su snažni rizični čimbenici za razvoj polipa kolona (preteča invazivnog karcinoma), a time i karcinoma debelog crijeva. Naime u kontekstu metaboličkog sindroma i NAFLD-a nalazimo kronično upalno stanje koje potiče rast i razvoj polipa kolona i karcinoma kolona.

Na kraju bih zaključila s najvažnijim porukama:

• karcinom debelog crijeva jedan je od najčešćih karcinoma
• 95% svih karcinoma debelog crijeva nastaje od polipa debelog crijeva
• karcinom debelog crijeva je bolest koju možemo spriječiti
• uputna je prehrana bogata vlaknastim tvarima (povrće, voće, žitarice i si.)
• uputna je mala količina životinjskih masti u prehrani
• uputno je malo "crvenog mesa" u prehrani
• uputan je prestanak pušenja
• poželjna je regulacija stolice normalna/idealna tjelesna težina, u svrhu prevencije debljine, šećerne bolesti tip 2 i metaboličkog sindroma, a time i nealkoholne masne bolesti jetre, danas poznatih rizičnih čimbenika za razvoj polipa kolona i kolorektalnog karcinoma