Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se za petnaest godina, ako se ne pronađu odgovarajući lijekovi, broj oboljelih od demencije u svijetu udvostručiti, a do 2050. utrostručiti! Demencija može nastati u bilo kojoj dobi, ali prvenstveno zahvaća starije osobe (5 -7% onih između 65. i 74. godine života te 40% starijih od 80 godina).

Demencija je progresivni poremećaj kognitivnih funkcija ili postupno slabljenje mentalnih sposobnosti. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova demencija koja se javlja u preko 50% slučajeva u starijoj životnoj dobi. Postoji još nekoliko tipova demencije kao što su vaskularna demencija, frontotemporalna te demencija Lewyjevih tjelešaca.

Svega oko 10% demencija su reverzibilne i važno ih je na vrijeme prepoznati i liječiti. Demencije mogu biti i neurodegenerativni poremećaji koji su posljedica nekog drugog patološkog stanja, primjerice alkoholizma ili tumora na mozgu. Relativno često demencija se javi i u uznapredovalim stadijima Parkinsonove bolesti.

Razlikovanje vrste ili uzroka demencije je teško, definitivna dijagnoza često zahtijeva post mortem patološki pregled moždanog tkiva. Bolesnici mogu imati jedan tip demencije ili miješanu demenciju.

Ponekad je problem u ranim stadijima demencije razlikovati ju od obične staračke zaboravljivosti koja je benigna, posljedica je normalnog procesa starenja i ne predstavlja bolest mozga.

Razlika između Alzheimerove demencije i tipične "staračke zaboravljivosti", ukratko i općenito, može se sažeti u sljedeće:

Simptomi koji upućuju na bolest:

• Pogrešne procjene situacija i loše zaključivanje.
• Problemi sa svakodnevnim, uobičajenim radnjama (plaćanje računa, vožnja automobila i sl.).
• Ponavljanje istog pitanja na koje je osoba već višekratno dobila odgovor.
• Dezorijentacija u vremenu – nemogućnost određivanja datuma i godišnjeg doba.
• Gubitak prostorne orijentacije koji se s vremenom javlja i u poznatoj sredini.
• Poteškoće u održavanju komunikacije, zaboravljanje riječi, korištenje opisnih pojmova umjesto zaboravljenih riječi.
• Zametanje stvari i nemogućnost rekonstrukcije prethodnog kretanja prilikom njihova traženja.

Simptomi koji nužno ne upućuju na bolest:

• Zaboravljanje podmirenja pojedinih računa.
• Zaboravljanje tekućeg datuma i potom dosjećanje istoga.
• Povremene poteškoće u održavanju komunikacije.
• Gubljenje stvari – s vremena na vrijeme.

Važne činjenice o demenciji i pomoć

Demencija nije normalni dio starenja. Uzroci demencije su uvijek bolesti mozga. Zato je važno što ranije prepoznati demenciju. Ukoliko se neurološkim pregledom postavi dijagnoza demencije, započet će se s liječenjem dostupnim lijekovima i planirati skrb oko bolesnika. Treba naglasiti da današnji lijekovi ne omogućuju izlječenje, već slabljenje simptoma i usporavanje progresije bolesti.