Istraživanje HLK-a: Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru s najboljim uvjetima rada i upravljanjem
Na drugom i trećem mjestu po kvaliteti upravljanja nalaze se požeška Opća županijska bolnica i lovranska Klinika za ortopediju, dok su po uvjetima rada na drugom i trećem mjestu liječnici rangirali dvije zagrebačke klinike - Kliniku za dječje bolesti i Kliniku za psihijatriju Vrapče, predstavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za medije.
Drugi val istraživanja proveden je krajem 2024. godine, a njemu je sudjelovalo 4356 bolničkih liječnika. Studija, kao i u prvom valu istraživanja provedenom 2022. godine, pokazuje da bolnički liječnici upravljanje i uvjete rada u općim i specijalnim bolnicama ocjenjuju kao kvalitetnije od velikih bolnica.
Tako prvih deset mjesta po kvaliteti upravljanja i uvjetima rada zauzimaju specijalne i opće bolnice, a jedina velika bolnica koja se plasirala medu prvih deset je KB Dubrava koja deveta po indeksu radnih uvjeta.
Naįbolje rangiran klinički bolnički centar po indeksu kvalitete upravljanja je KBC Osijek na 12. mjestu, a po radnim uvjetima KBC Rijeka 14. mjesto.
Luetić: Rezultati slični onima od prije dvije godine
Predsjednik HLK-a Krešimir Luetić rekao je kako je to slično rezultatima od prije dvije godine.
"Radi se o velikim sustavima u kojima očito treba puno više napora da bi se postigao rezultat koji bi se mogao komparirati s manjim ustanovama, ali to je u svakom slučaju jasan poticaj upravama tih velikih bolnica da se moraju više založiti i kvalitetnije upravljati kako bi možda na sljedećem valu ušli u prvih deset", ocijenio je.
Studija je također donijela uvide u radnu svakodnevicu liječnika prema kojoj je 55 posto liječnika nezadovoljno s vremenom koje ima za pacijente te istovremeno pokrivaju više radilišta.
Tek svaki treći liječnik medicinsku opremu u bolnicama smatra odgovarajućom, a svaki četvrti liječnik nema radnu sobu s računalom.
Samo 31 posto liječnika zadovoljno je komunikacijom ravnatelja, dok su liječnici nešto zadovoljniji s komunikacijom izravno nadređenog.
Oko 36 posto liječnika ocijenilo je da na poslu vlada loša atmosfera, a kvalitetu upravljanja u organizacijskoj jedinici prosječno su ocijenili sa školskom ocjenom dovoljan.
Nasilju bilo izloženo više od trećine liječnika
Bolnički liječnici su pod znatnim rizikom od nasilja te je nekom obliku nasilja bilo izloženo više od trećine liječnika. Prednjači verbalno nasilje, ali je osam posto liječnika bilo izloženo fizičkom nasilju u proteklih godinu dana.
Pri tome su liječnice u puno goroj poziciji, a one znatno češće osjećaju i sindrome burnouta.
Zadovoljstvo plaćom i radnim mjestom stagnira u odnosu na prošlo istraživanje, a voditelj projekta i član lzvršnog odbora HLK-a Ivan Raguž je to protumačio kako je inflacija u znatnoj mjeri "pojela" povećanje plaća, ali i da su specijalizanti najnezadovoljnija skupina po pitanju plaća.
Iako nakon prošlog istraživanja nisu zabilježili "poseban interes" zdravstvene administracije, naveo je Raguž, HLK će svoje preporuke ponuditi Ministarstvu.
Smatraju kako je, osim ulaganja u bolničku infrastrukturu, potrebno poboljšati uvjete rada kroz smanjenje radnog opterećenja, noćnog rada i pokrivanja više radilišta.
Potrebno je ojačati upravljanje i organizacijsku kulturu, stvarati pozitivnu radnu atmosferu, poticati dvosmjernu komunikaciju, uvesti mjere za prevenciju burnouta, poticati poslodavce na provođenje sistematskih pregleda te bolje zaštititi zaposlenike od nasilja, mobinga i uznemiravanja.