Prema posljednjim podacima iz 2012. godine rak pluća u svijetu je odnio oko 1,59 milijuna života. Godišnje od te bolesti umre više ljudi nego od karcinoma dojke, prostate i debelog crijeva zajedno. Ipak, polako se javlja nada da bi se situacija mogla promijeniti na bolje. Razvojem novih lijekova poput onih za imunoterapiju moglo bi se značajno napredovati u liječenju i povećanju kvalitete života kod oboljelih.

Kako funkcionira imunoterapija?

U imunoterapiji se koriste lijekovi koji stimuliraju naš imunološki sustav da se sam bori protiv raka. Naime, naš organizam sposoban je boriti se protiv bolesti, pa čak i onih zloćudnih. Lijekovi u imunoterapiji pomažu ojačati prirodnu antitumorsku funkciju imunološkog sustava koji će tako lakše prepoznati i uništiti stanice karcinoma.

Dok se imunološki sustav bori protiv bolesnih stanica, istovremena zadaća mu je da spriječi samoga sebe u napadu na one zdrave i normalne stranice, a u tome mu pomažu takozvane kontrolne točke. One se uključuju ili isključuju kako bi se pokrenula ili zaustavila imunološka reakcija, a stanice tumora ponekad koriste te točke kako bi blokirale napad imunološkog sustava. Lijekovima za imunoterapiju poništava se ta blokada pa imunološki sustav može prepoznati tumorske stanice i napasti ih. 

RAK PLUĆA Rak pluća više ne mora biti smrtonosna bolest?

Trenutno su u Europi odobrena tri lijeka za imunoterapiju - pembrolizumab, nivolumab i atezolizumab. Za sada su se pokazala učinkovita u tretiranju nekoliko vrsta karcinoma uključujući melanom, rak pluća nemalih stanica, bubrega i mjehura pa čak i raka glave i vrata. Kod nas je početkom ove godine odobren samo jedan, pembrolizumab, namijenjen prvenstveno liječenju metastatskog melanoma no obećavajuć učinak pokazao je upravo i kod liječenja karcinoma pluća. 

Međutim, nisu svi bolesnici kandidati za ovaj način liječenja. Imunoterapija se koristi kod bolesnika s određenim vrstama karcinoma pluća nemalih stanica u slučajevima kada se bolest ponovno javi ili se pogorša nakon provedenog liječenja kemoterapijom, a primjenjuje se u obliku infuzije. Kako je ovo relativno nova metoda liječenja, provodi se svaka dva do tri tjedna uz obavezno praćenje stanja bolesnika.  

Nuspojave se mogu ublažiti

Iako je imunoterapija zaista ogroman pomak u liječenju karcinoma, nažalost i kod nje postoje nuspojave koje se ne mogu izbjeći, ali se mogu ublažiti i svesti na najmanju moguću razinu. Na klinici za plućne bolesti Jordanovac 2016. godine 95 bolesnika započelo je liječenje ovom terapijom. Neke od nuspojava koje su se kod njih javile bile su slabost, umor, znojenje i mučnina. Kod nekih se javila i glavobolja te svrbež i crvenilo, a prisutni su bili i trnci u donjem dijelu tijela. Tek kod dva pacijenta javio se gubitak kose što je zaista neznatno u usporedbi s nuspojavama do kojih dovode kemoterapija i zračenje. Međutim, iako su prisutni, ovi simptomi nisu toliko jaki kao kod drugih načina liječenja. 

Prema riječima prof.dr. Marka Jakopovića, od 30 do 40 posto pacijenata kod kojih se primjenjivala imunoterapija uočene su promjene na bolje. Međutim, prerano je reći može li imunoterapija u budućnosti u potpunosti izliječiti karcinom, ali svakako ga može učiniti kroničnom, a ne više smrtonosnom bolešću. Uz imunoterapiju oboljelima od karcinoma pluća moći će se produljiti život za deset godina, a ne za svega nekoliko mjeseci. To je ogroman pomak s obzirom na to da za sada petogodišnje preživljavanje od trenutka dijagnoze iznosi svega 10 posto. 

Važna je rana dijagnoza

Dok je u Americi ovaj način liječenja aktivan već nekoliko godina, u Hrvatskoj se počeo primjenjivati tek prije dvije godine. Međutim, ni jedan lijek niti terapija ne čini čuda ako se bolest otkrije kasno, a to je najčešći slučaj s rakom pluća. U trenutku postavljanja dijagnoze čak 80 posto bolesnika je u uznapredovaloj fazi bolesti kada su šanse za preživljavanje vrlo male. Razlog tomu je izostanak simptoma u ranoj fazi te slab program probira i prevencije. Kako bi se to promijenilo važno je usmjeriti napore u bolju prevenciju, raniju dijagnostiku te dostupnost inovativnih lijekova. 

U prosincu je Hrvatsko torakalno društvo Toraks održalo tribinu na kojoj je jedna od tema bila upravo nemogućnost ranije dijagnoze ove vrste karcinoma. Kako bi se omogućilo ranije otkrivanje raka pluća potrebno je nabaviti CT uređaj s niskom razinom zračenja, koji bi, ponajprije pušačima, kao najugroženijoj ciljnoj skupini, omogućio ranu dijagnozu. Naime, otkrije li se dovoljno rano, mogućnost izlječenja bila bi čak 53,5 posto. 

Na tribini je istaknuto kako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji nacionalni plan prevencije i probira karcinoma pluća, ali je u fazi izrade. On bi omogućio jednaku onkološku skrb svim građanima Hrvatske te bolju dostupnost inovativnih lijekova poput onih za imunoterapiju, a orijentirao bi se i na rano otkrivanje raka pluća. Naime, u SAD-u se u većini centara kod pušača starijih od 55 godina jednom godišnje provodi probir pomoću CT-a s niskom dozom zračenja. Probirom se karcinom pluća može otkriti u ranom stadiju što je u SAD-u smanjilo smrtnost od te bolesti za 20 posto. Zato je izuzetno važno i u Hrvatskoj uspostaviti takav program kako bi se smanjila crna statistika koju ova bolest uzrokuje.