"Hitnjaci" prosvjeduju, a struka smatra da nema elemenata za beneficirani staž koji traže
Organizatori traže da se za 'hitnjake' primijeni ista procedura u dodjeli prava na beneficirani radni staž, kao što je to učinjeno u slučaju vatrogasaca i policajaca.
Zahtijevaju da beneficirani radni staž dobiju svi djelatnici u timovima izvanbolničke hitne pomoći, u hitnoj helikopterskoj službi, sanitetskom prijevozu i dispečeri u prijavno-dojavnim jedinicama.
Zviždanjem i sirenama započeo je prosvjed ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) gdje je trajala sjednica Vlade, a prosvjednici su došli sa državnim i sindikalnim zastavama, noseći transparente "Hitna jedino Maji Grbi nije bitna", "Vratite nam beneficiju", "27 godina nepravde", "Zakon o Hitnoj pod hitno!".
Organizirali su ga Hrvatski sindikat hitne medicine, Sindikat Zajedno, Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske i udruga Hitna uživo 194, nezadovoljni time što im je Hrvatski zavod za javno zdravstvo odbio elaborat za priznavanje beneficiranog radnog staža.
Na društvenim mrežama objavljeno je kako su jutros prema Zagrebu krenuli prosvjednici iz Dubrovačko-neretvanske i Vukovarsko-srijemske županije te iz Splita. Podršku akciji dali su i policijski sindikati, kao i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika. Prosvjed su podržali predstavnici pravosudne policije i zastupnik Mosta Nikola Grmoja.
U zavodima za hitnu medicinu u Hrvatskoj radi oko 4500 zaposlenih, vozača, tehničara, medicinskih sestara i liječnika, a njihove strukovne udruge već tri godine traže da im se prizna beneficirani radni staž, kakav već imaju policija i vatrogasci.
U Ministarstvu rada doznaje se da su odbili elaborat Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara da se radna mjesta u izvanbolničkoj hitnoj medicini priznaju kao ona na kojima se staž računa s povećanim trajanjem. Elaborat je bio izrađen za tri radna mjesta - za srednju medicinsku sestru, sestru prvostupnicu i sestru u prijavno-dojavnoj jedinici.
Kako pojašnjavaju u Ministarstvu, analiza HZJZ-a nije pokazala da medicinske sestre i tehničari u hitnoj imaju veći rizik od profesionalnih bolesti, ozljeda na radu ili prijevremenog umirovljenja u odnosu na ostale zdravstvene radnike.
Zbog toga je Ministarstvo rada ocijenilo da nema zakonske osnove za pokretanjem izmjena Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Umjesto toga, predloženo je uvođenje mjera po uzoru na europsku praksu, koje bi trebale osigurati dodatnu potporu zaposlenima u hitnoj medicini i olakšati im ostanak u sustavu do redovne mirovine.
HUBOL podržao prosvjed zaposlenih u hitnoj medicini
Hrvatska udruga bolničkih liječnika podržala je prosvjed i zahtjeve zaposlenih u hitnoj medicini, ocijenivši ih opravdanima i nužnima za sustavne promjene.
U HUBOL-u ističu da hitna pomoć predstavlja temelj zdravstvene skrbi jer djelatnici prvi stižu na mjesto nesreće i spašavaju živote u najkritičnijim trenucima. Već godinama upozoravaju na teške uvjete rada, manjak kadra i činjenicu da im nije priznat beneficirani radni staž.
Udruga poziva Vladu i nadležne institucije na hitan dijalog s predstavnicima hitne medicine jer sustav pati od kroničnog manjka educiranih liječnika i medicinskih sestara, preopterećenosti timova i slabog interesa za rad u toj službi. Smatraju da bi uvođenje beneficiranog staža bio važan korak prema privlačenju i zadržavanju stručnjaka te prema sveobuhvatnoj reformi hitne medicine.
Djelatnici hitne medicinske pomoći prije tri godine već su prosvjedovali na Markovu trgu u Zagrebu tražeći donošenje jedinstvenog zakona o hitnoj pomoći koji bi im omogućio skraćeni radni vijek i odlazak u mirovinu s 55 godina.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić izjavila je u četvrtak nakon prosvjeda djelatnika hitne službe koji traže beneficirani radni staž, kako je ocjena struke da za to nema uvjeta s obzirom na vrstu psihofizičkog opterećenja, ali smatra da treba ići u smjeru poboljšanja uvjeta rada.
Ministrica je nakon sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, ispred koje je održan prosvjed, rekla kako je prošli tjedan na sastanku predstavnika Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, a na koji su bili pozvani predstavnici sindikata u zdravstvenom sustavu, specijalistica medicine rada prezentirala elaborat za djelatnost hitne medicine.
"U tom elaboratu, koji je struka radila - nije radila ministrica i nije bilo pitanje subjektivnosti - jasno je dokazano da je nesporno da je rad u djelatnosti hitne medicine zahtjevan, kako izvanbolničke tako i bolničke hitne, ali da prema stručnim propozicijama elemenata za beneficirani radni staž za tu djelatnost nema", pojasnila je Hrstić.
Umjesto beneficiranog radnog staža, ministrica ističe kako je put kojim treba ići vezan uz radne uvjete i olakšavanje rada u hitnoj medicini.
"To je dugoročno sigurno obaveza i odgovornost, mislim da se dugoročno sigurno može bolje napraviti cijeli radni staž, a ne ostati 'na istim uvjetima rada sa skraćenim radnim vijekom'", rekla je.
Hrstić je dodala kako joj je žao ako se djelatnici hitne medicine osjećaju kao da su nevidljivi u zdravstvenom sustavu, istaknuvši kako je ta djelatnost itekako važna i bitna jer su oni ti koji su prvi na terenu i koji prvi spašavaju ljudske živote.
Treba razgovarati, posljednja reforma bila je 2012.
Da nisu nevidljivi i nebitni potkrijepila je i činjenicom da kroz uvođenje specijalizacije iz hitne medicine prvostupnici imaju viši koeficijent u odnosu na druge prvostupnike.
Smatra da trebaju postojati određene olakotne okolnosti za osobe koje rade u toj djelatnosti zbog specifičnosti rada, poput psihološke pomoći na kojoj se treba raditi, kao i da je neprihvatljivo da se radi s neadekvatnim vozilima.
"To mora biti naša briga, da se ne događa da sve ovisi o određenom županu ili o bilo kojoj jedinici lokalne samouprave, da se ne obnavlja vozni park. Sve ono što može djelatnost hitne medicine učiniti atraktivnijom, mislim da je sve na stolu i da na tome moramo raditi", rekla je, dodavši kako je to naglasila i na sastanku sa sindikatima prije mjesec dana.
Hrstić je podsjetila kako je posljednja reforma hitne medicine napravljena 2012. godine te da se od tada pružanje usluga u toj djelatnosti značajno promijenilo - promijenile su se i prirode ozljeda, a osim vozila hitne danas postoje brodice i helikopteri.
"Idealno je vrijeme za razgovarati, ja bih pozvala sudionike prosvjeda, odnosno njihove organizacije, udruge i stručna društva, da stavimo na stol što se izmijenilo i da kroz pravilnik o pružanju djelatnosti hitne medicine radimo na uvjetima rada u djelatnosti hitne medicine", poručila je.
Dodala je kako je prosvjednike ispred NSK pozdravila, no da nisu bili "baš najsretniji" što je to učinila.
Zavod za hitnu medicinu: Rješenja treba tražiti kroz zakonsku proceduru
Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) reagirao je u četvrtak na prosvjed djelatnika hitne medicinske službe u Zagrebu, poručivši da se trajna rješenja postižu jedino kroz zakonske procedure, stručne analize i suradnju svih dionika u sustavu.
Na zahtjev 'hitnjaka' za beneficiranim radnim stažem, HZHM odgovara da je to pitanje regulirano Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem te da postupak uključuje izradu stručnih elaborata, pribavljanje mišljenja nadležnih tijela te donošenje odluka u skladu sa zakonom.
Zavod u tim procesima, naglašavaju, može pružiti podatke i podršku, ali ne donosi odluke o pravu na beneficirani staž niti o statusu pojedinih skupina zaposlenika.
Uz beneficirani radni staž, prosvjednici su danas na prosvjedu tražili i donošenje zakona o hitnoj medicinskoj službi te ostavku ravnateljice HZHM-a Maje Grbe Bujević.
U HZHM-u na to poziva sindikate, poslodavce i nadležna ministarstva da rješenja traže kroz dijalog i poštivanje zakonskih procedura, jer se samo tako mogu osigurati pravedna i održiva rješenja koja će unaprijediti radne uvjete djelatnika i povećati sigurnost pacijenata.
Zavod navodi i kako već godinama ulaže napore u jačanje hitne medicine kroz edukaciju i trajno stručno usavršavanje zaposlenika – od napredne reanimacije i zbrinjavanja trauma do postupanja u masovnim nesrećama i kriznim situacijama.
U suradnji s Ministarstvom zdravstva razvijeni su nacionalni standardi rada i sustavi praćenja kvalitete, a posebna se pozornost posvećuje jednakom pristupu pacijentima u svim dijelovima zemlje.
Osim toga, Zavod ističe ulaganja u modernizaciju vozila i opreme, poboljšanje informatičke povezanosti i komunikacije te uvođenje zaštitne opreme i psihološke podrške za zaposlenike. Cilj je tih aktivnosti, naglašavaju, osigurati što bolje uvjete za obavljanje ovog izuzetno odgovornog i zahtjevnog posla.