Globalno bi više od polovice odraslih moglo bi biti pretilo do 2050., a u Hrvatskoj trenutno više od milijun ljudi živi s debljinom
Ova predviđanja objavljena su u studiji, u časopisu The Lancet, koja je uključila više od 200 zemalja. Istraživači predviđaju da će se razine pretilosti ubrzati tijekom ostatka ovog desetljeća, osobito u zemljama s nižim prihodima. Međutim, stručnjaci kažu da ako vlade sada poduzmu hitne mjere, još uvijek ima vremena spriječiti ono što opisuju kao "duboku tragediju".
Do 2021. gotovo polovica odrasle svjetske populacije – milijarda muškaraca i 1,11 milijardi žena u dobi od 25 ili više godina – imala je prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Udio muškaraca i žena koji žive s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću se udvostručio od 1990. Ako se trendovi nastave, globalne stope prekomjerne tjelesne težine i pretilih odraslih osoba porasle bi na oko 57,4 % za muškarce i 60,3 % za žene do 2050. godine.
U pogledu brojeva, Kina (627 milijuna), Indija (450 milijuna) i SAD (214 milijuna) bit će zemlje s najvećim brojem ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilih ljudi 2050. godine. Međutim, zbog rasta stanovništva, istraživači predviđaju da će broj u subsaharskoj Africi porasti za više od 250 %, na 522 milijuna. Nigerija se posebno ističe, s predviđenim brojem koji će se više nego utrostručiti - s 36,6 milijuna u 2021. na 141 milijun u 2050. Tako bi Nigerija postala zemlja s četvrtom najvećom populacijom odraslih osoba s prekomjernom težinom ili pretilošću.
Autori istraživanja priznaju da studija ne uzima u obzir utjecaj koji bi novi lijekovi za mršavljenje mogli imati - i mogli bi igrati značajnu ulogu u budućnosti.
Stručnjaci kažu da ako vlade odmah poduzmu hitne mjere, još uvijek ima vremena da se spriječi ono što bi moglo biti katastrofa za ranjive zdravstvene sustave. Istraživanje je vodila prof. Emmanuela Gakidou s Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME) na Sveučilištu Washington u SAD-u.
"Vlade mogu koristiti naše specifične procjene o fazi, vremenskom rasporedu i brzini trenutnih i predviđenih prijelaza u težini kako bi identificirale prioritetne populacije koje se suočavaju s najvećim teretom pretilosti koje zahtijevaju hitnu intervenciju i liječenje, te one koje su i dalje pretežito pretile i koje treba primarno ciljati strategijama prevencije", rekla je za BBC prof. Gakidou. "Globalna epidemija prekomjerne težine i pretilosti bez presedana duboka je tragedija i monumentalni društveni neuspjeh", dodala je.
Upravo se događa skok u stopama pretilosti, osobito među mladima. Stope pretilosti kod djece i mlađih tinejdžera (s 8,8 % na 18,1 %) i mlađih odraslih (oni ispod 25 godina - s 9,9 % na 20,3 %) više su se nego udvostručile između 1990. i 2021. Međutim, do 2050. jedna od tri mlade osobe bit će pogođena.
Suvoditeljica izvješća, dr. Jessica Kerr s Murdoch Children's Research Institute u Australiji, kaže da brojke predstavljaju pravi izazov za zdravstvene sustave u nadolazećim godinama.
"Ali ako sada djelujemo, još uvijek je moguće spriječiti globalnu pretilost djece i adolescenata", rekla je. "Naše procjene identificiraju djecu i adolescente u većem dijelu Europe i južne Azije koji žive s prekomjernom težinom i koji bi trebali biti ciljani strategijama za prevenciju pretilosti."
Dodala je da su također identificirali velike populacije, posebno adolescentice, u Sjevernoj Americi, Australaziji, Oceaniji, Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku te u Latinskoj Americi u kojima se očekuje da će prevladati pretilost i zahtijevati hitnu, višestruku intervenciju i liječenje.
"Ovo je ključno kako bi se izbjegao međugeneracijski prijenos pretilosti i spriječio val ozbiljnih zdravstvenih problema i velikih financijskih i društvenih troškova za buduće generacije."
U Hrvatskoj više od milijun osoba živi s debljinom
Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, povezana s brojnim kroničnim bolestima poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i povišenog krvnog tlaka.
Hrvatska se suočava s alarmantnim porastom pretilosti u svim dobnim skupinama. Ukupan broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je milijun, a stope debljine u djece i adolescenata udvostručile su se između 1990. i 2022., kao i stope debljine u odraslih,
"Posebno zabrinjava trend rasta pretilosti kod djece i adolescenata – 7, 2 posto djevojčica i 11, 3 posto dječaka bilo je pretilo 2022. godine, što predstavlja rast od 3, 9 posto, odnosno 6, 3 posto u odnosu na 1990. godinu. Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po udjelu pretilih odraslih u središnjoj Europi, odmah iza Rumunjske i Mađarske.
Iz udruge podsjećaju na deset preporuka za prevenciju debljine i zaštitu zdravlja osoba koje koriste lijekove za mršavljenje, kao i kod djece i odraslih.
Ističu važnost konzultacije s liječnikom prije početka uporabe lijekova za mršavljenje, osobito za osobe koje koriste druge lijekove. Važno je pratiti nuspojave lijekova te se u slučaju njih obratiti liječniku, kao i pridržavati se preporučene doze.
Također, važna je redovita tjelesna aktivnost, dovoljan unos vode, zdrava i uravnotežena prehrana te izbjegavanje alkohola.
HZJZ: Više od trećine djece i dvije trećine odraslih ima prekomjernu težinu
U Hrvatskoj svako treće dijete ima višak kilograma, dok je europski prosjek manji, odnosno prosječno svako četvrto dijete ima prekomjernu tjelesnu masu, istaknula je voditeljica Službe za promicanje zdravlja Sanja Musić Milanović na Danu otvorenih vrata Savjetovališta, a u povodu obilježavanja Svjetskog dana debljine, 4. ožujka.
Prekomjerna težina i debljina jedan su od glavnih javnozdravstvenih izazova današnjice, posebno debljina u djece, ističu u HZJZ-u.
Hrvatska se nalazi na četvrtome mjestu po prevalenciji prekomjerne težine i debljine u djece te je uz pet mediteranskih zemalja (Cipar, Italija, Grčka, Malta i Španjolska) u samome europskom vrhu, pokazuju rezultati Europske inicijative praćenja debljine u djece.
"Oko 60 posto odraslih u RH ima višak kilograma, što je iznad europskog prosjeka", rekla je Musić Milanović govoreći o epidemiološkoj slici debljine u Hrvatskoj.
Ustvrdila je i da je "debljina normalan odgovor normalnog pojedinca na abnormalno okruženje u kojem živi", odnosno da ne bismo imali problem debljine kada bismo jeli samo onoliko koliko je potrebno da utažimo glad.
"Ako ovu priču ne zaustavimo, djeca koja se rode 2050. godine u Hrvatskoj živjet će 3,5 godina kraće u odnosu na djecu koja su se rodila 2020.", upozorila je Musić Milanović.
Smatra da je riječ o sustavnoj odgovornosti jer je 95 posto sedmogodišnjaka tjelesno aktivno na ulasku u osnovnu školu, a na izlasku iz osnovne škole svega njih 15-ak posto.
U Hrvatskoj se trenutno provodi Nacionalni program „Živjeti zdravo“ usmjeren na promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti s ciljem prevencije prekomjerne težine.
Uz to, 2024. usvojen je Akcijski plan za prevenciju debljine do 2027. usmjeren na promicanje zdravih stilova života, prevenciju rizika, prepoznavanje, praćenje i liječenje debljine.
Na Svjetski dan debljine, Musić Milanović pozvala je građane da stanu na vagu i osvijeste imaju li problem s težinom kako bi se mogli uhvatiti u koštac s tim problemom, u čemu im može pomoći multidisciplinarni tim u savjetovalištu HZJZ-a, koji se sastoji od od nutricionista, kineziologa, psihologa, sanitarne inženjerke i liječnice.
"Javite nam se i dođite bez uputnice, besplatno je", pozvala je građane.
Upitana za lijekove za mršavljenje, odgovorila je da su poznate brojne nuspojave, te osobno ne misli da je to rješenje problema debljine na nacionalnoj razini.
Debljina je ozbiljno zdravstveno stanje
Potrebno je pratiti napredak kroz mjerenje obujma struka i tjelesne težine uz napomenu da je mršavljenje dugoročan proces koji iziskuje strpljenje. "Lijekovi mogu pomoći, ali ključ su zdrave navike i dosljednost", poručili su.
Za ranu prevenciju debljine kod djece najbolji početak je majčino pa se preporučuje isključivo dojenje do šest mjeseci, a zatim postupno uvođenje raznovrsne prehrane.
Savjetuje se smanjenje unosa šećera i prerađene hrane te uvođenje redovitih obroka u obiteljskom okruženju koje potiče usvajanje zdravih navika. Uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost bitno je ograničiti djeci provođenje vremena pred ekranima (manje od jednog sata za mlađu djecu) kao i kvalitetan san, jer djeci treba 10 do 12 sati sna za pravilan razvoj.
"Debljina je ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva multidisciplinarni pristup. U liječenju debljine tim stručnjaka treba predvoditi endokrinolog-dijabetolog, a uz njega je važno uključiti nutricionista, psihologa, kineziologa i epidemiologa. Svaki pacijent treba individualizirani pristup, uključujući detaljnu medicinsku obradu, isključivanje sekundarnih uzroka te procjenu metaboličkih posljedica. Najvažniji fokus treba biti na poboljšanju kvalitete prehrane i usvajanju zdravijih životnih navika, umjesto isključivog fokusa na gubitak težine, jer ove promjene mogu donijeti značajna poboljšanja zdravlja", ističe predsjednik HaRPH-a Ranko Stevanović.