Genetski modificirana svinjska pluća prvi put presađena čovjeku
Radi se o najnovijem razvoju tehnike zvane ksenotransplantacija koja ima za cilj riješiti krizu nedostatka organa. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) zadovoljava se samo do 10 % globalnih potreba za takvim transplantacijama. Međutim, stručnjaci su naglasili da je potrebno još puno rada prije nego što se pluća svinje mogu koristiti kod pacijenata.
Dr. Justin Chan, kirurg za transplantaciju pluća na Institutu za transplantaciju Langone Sveučilišta New York koji nije bio uključen u rad, opisao je studiju kao "uzbudljiv i obećavajući rad", ali je rekao da se izvješće odnosi samo na jednog pacijenta i da je "djelomično uspješno".
"Ova pluća nisu u stanju samostalno održavati pacijenta", dodao je za The Guardian.
Andrew Fisher, profesor respiratorne transplantacijske medicine na Sveučilištu Newcastle, složio se. "Ovaj rad je dobrodošao u unapređenju našeg razumijevanja, ali označava postupni korak naprijed. Potrebno je još puno rada i nismo na pragu ere ksenotransplantacije pluća korištenjem svinjskih pluća", rekao je.
Ksenotransplantacija je posljednjih godina postala veliko područje istraživanja, a srce, bubrezi i jetra su među organima koji su transplantirani ljudima iz svinja. Ti organi se obično genetski modificiraju uklanjanjem određenih svinjskih gena i umetanjem specifičnih ljudskih gena kako bi se smanjilo odbacivanje organa od strane tijela primatelja.
Studije se često isprva provode na ljudskim primateljima s moždanom smrću prije nego što se, u nekim slučajevima, koriste na živim pacijentima. Iako je bilo samo nekoliko živih primatelja, mnogi su umrli unutar nekoliko tjedana ili mjeseci nakon takve operacije, iako ne nužno od komplikacija povezanih s transplantacijom. Međutim, neki s transplantiranim svinjskim bubrezima preživjeli su, a organi su im i dalje funkcionirali nekoliko mjeseci nakon postupka.
No stručnjaci kažu da je ksenotransplantacija pomoću pluća posebno teška. Pluća moraju biti sposobna reagirati na zagađenje i infekcije. "Dakle, imunološki sustav u plućima je vrlo osjetljiv i vrlo aktivan, što znači da kada se radi o transplantaciji organa, gdje ne želite da imunološki sustav bude vrlo aktivan, to predstavlja dodatne izazove", objasnio je Fisher.
U časopisu Nature Medicine, istraživači u Kini izvijestili su kako su transplantirali lijevo plućno krilo kineske svinje Bama Xiang sa šest genetskih modifikacija u 39-godišnjeg muškarca s moždanom smrću. Tim je otkrio da je pluće ostalo održivo i funkcionalno tijekom razdoblja od 216 sati te da nije izazvalo hiperakutno odbacivanje – brz, snažan imunološki odgovor tijela primatelja. Također nije bilo znakova infekcije.
Međutim, 24 sata nakon transplantacije pluća su pokazivala znakove nakupljanja tekućine i oštećenja, moguće zbog upale povezane s transplantacijom. I unatoč tome što je primatelju davana snažna imunosupresivna terapija, transplantirani organ su progresivno napadala antitijela, što je s vremenom rezultiralo značajnim oštećenjem.
"Utjecaj oštećenja vjerojatno je podcijenjen jer je primatelj još uvijek imao jedno od svojih plućnih krila, a to bi kompenziralo oštećeno svinjsko pluće", rekao je Fisher.
Profesor Peter Friend sa Sveučilišta u Oxfordu rekao je da su rezultati komplicirani činjenicom da sama moždana smrt uzrokuje akutno upalno stanje. "Dakle, dio onoga što su otkrili može biti posljedica statusa moždane smrti primatelja", rekao je.
Istraživači koji stoje iza rada rekli su da je potrebno poboljšati pristup. "Potrebni su kontinuirani napori za optimizaciju imunosupresivnih režima, usavršavanje genetskih modifikacija, poboljšanje strategija očuvanja pluća i procjenu dugoročne funkcije presađenog organa nakon akutne faze“, napisali su.
Friend je rekao da se istražuju i drugi pristupi povećanju dostupnosti organa, uključujući preoblikovanje donorskih organa pomoću matičnih stanica. Neke istraživačke skupine također istražuju mogućnost uzgoja humaniziranih organa unutar svinja ili ovaca.