Godišnja konzumacija alkohola po glavi stanovnika dosegla je prosječno 8,5 litara čistog alkohola u zemljama OECD-a u 2023. godini, prema izvješću organizacije Health at a Glance 2025. Šest zemalja EU zabilježilo je potrošnju ispod prosjeka, a Grčka je prijavila najnižu količinu, 6,6 litara po stanovniku. Nasuprot tome, Rumunjska, Portugal i Latvija imale su najveću potrošnju, dosegnuvši preko 11,5 litara godišnje.

Tijekom proteklog desetljeća, većina zemalja zabilježila je smanjenje konzumacije alkohola. Između 2013. i 2023. godine, Belgija i Litva zabilježile su najveći pad konzumacije alkohola, sa smanjenjem od 2,5 litre ili više. S druge strane, najveći porast zabilježen je u Portugalu, Španjolskoj i Rumunjskoj, gdje je godišnja konzumacija alkohola po glavi stanovnika porasla za dvije litre ili više u istom razdoblju.

Europska unija je podregija s najvećom konzumacijom alkohola na svijetu, a rak je sada i vodeći uzrok smrti, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Konzumiranje alkohola povezano je s povećanim rizikom od određenih vrsta raka, uključujući rak usta, grla, jetre, debelog crijeva i dojke.

U 2023. godini, 27 % osoba u dobi od 15 i više godina konzumiralo je velike količine alkohola u kratkom vremenskom razdoblju barem jednom mjesečno u protekloj godini u prosjeku u 27 zemalja OECD-a. Grčka, Irska i Švedska zabilježile su najviše stope, s više od 40 % pojedinaca koji prijavljuju mjesečno prekomjerno pijenje, dok su Mađarska, Slovenija i Hrvatska zabilježile najniže stope (ispod 15 %). 

manje alkohola vam može promijeniti život Evo što se događa s vašim tijelom kada prestanete piti alkohol

Počinju li ljudi piti ranije?

U zemljama OECD-a, udio 11-godišnjaka koji piju alkohol neznatno se povećao s 4 % na 5 % u prosjeku između 2018. i 2022. godine. U prosjeku, 5 % 11-godišnjaka i 15% 13-godišnjaka prijavilo je pijenje alkohola u posljednjem mjesecu. U EU su najviše stope (10% ili više) među 11-godišnjacima zabilježene u Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.

Rani početak i ponovljena konzumacija alkohola povezani su s pogoršanjem mentalnih zdravstvenih stanja poput anksioznosti, pada kognitivnih funkcija i veće konzumacije u odrasloj dobi, navodi se u izvješću OECD-a.

Broj petnaestogodišnjaka koji su se više puta opijali dosegao je rekordnih više od 35 % u Danskoj, Mađarskoj i Bugarskoj, dok je u Portugalu taj broj manji od 10 %.

gdje postaviti granicu? Je li ijedna količina alkohola sigurna? Europa bez jedinstvenog odgovora

Igra li spol ulogu u prekomjernom pijenju?

Prevalencija pijanstva među adolescentima tijekom života u prosjeku se smanjuje u zemljama OECD-a. Taj se trend stabilizirao među dječacima, s udjelom od 22 % u 2019. i 2022. godini, dok se među djevojčicama preokrenuo (porast s 19 % u 2018. na 22 % u 2022.). Međutim, od 25 zemalja EU-a, veći je udio dječaka nego djevojčica koji su izjavili da su se opili više od jednom u životu.

Kako bi se riješio problem maloljetničkog konzumiranja alkohola, mnoge su zemlje usvojile regulatorne i preventivne strategije usmjerene na ograničavanje dostupnosti alkohola i ograničavanje njegovog marketinga. Tako je Belgija usvojila novi Akcijski plan za alkohol 2023.-2025., čiji je cilj smanjenje dostupnosti alkohola. Novi zakon zabranjuje prodaju alkohola putem automata za prodaju alkohola, na benzinskim postajama uz autoceste između 22:00 i 7:00 sati, kao i u bolnicama.

Kada je u pitanju Hrvatska, nacrtom prijedloga izmjena i dopuna Zakona o trgovini, koje je Ministarstvo gospodarstva uputilo u javno savjetovanje, predviđa se da jedinice lokalne samouprave (JLS) mogu trgovinama propisati ograničenje prodaje alkoholnih i drugih pića koja sadrže alkohol unutar određenog vremena, ako je to u interesu zaštite javnog zdravlja, zaštite javnog reda i mira, zaštite kulturne baštine ili zaštite okoliša.

Ograničenje njihove prodaje može se provesti u vremenu od 21,00 sati do 6,00 sati sljedećeg dana, vidljivo je iz nacrta prijedloga, koji je u savjetovanju do 5. travnja.

Podsjetimo, početkom veljače ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je da će se pred Vladom uskoro naći izmjene Zakona o trgovini, kazavši da će se jedinicama lokalne samouprave omogućiti da na svojim područjima, ukoliko za to ima potrebe, mogu regulirati radno vrijeme tj. prodaju alkoholnih pića u rasponu od 20 sati navečer do šest sati ujutro. 

"To je prvenstveno radi zdravlja naših građana, osobito djece i mladih, očuvanja javnog reda i mira i zaštite okoliša i kulturne baštine", rekao je tada ministar.

Izmjenama i dopunama Zakona propisuje se i obveza trgovca - prodavača da uskrati prodaju alkoholnih pića ako procijeni da je kupac mlađi od 18 godina, a on dobrovoljno ne dokaže da nije mlađi od 18 godina davanjem na uvid prodavaču neke od osobnih isprava i u slučaju prodaje robe putem automatiziranih blagajni.

Također, propisuje se da je trgovac dužan prilikom prodaje alkoholnih pića i pića koja sadrže alkohol putem interneta, na svojoj mrežnoj stranici implementirati tehničko rješenje za provjeru starosne dobi kupca automatiziranim očitavanjem strojno čitljive zone važeće identifikacijske isprave. Pritom, obvezan je uskratiti njihovu prodaju putem interneta ako kupac odbije provjeru starosne dobi.

'binge drinking' Prekomjerno epizodno pijenje naglo raste među generacijom Z u ranim dvadesetima